ODNOS VJERE I RAZUMA - TEMELJNO PITANJE KULTURE I OPSTOJNOSTI
Rim (IKA )
Rim, 14. 9. 1999. (IKA) - Ponovnim početkom školskih i kulturnih aktivnosti Papa je u nedjeljnom Angelusu skrenuo pozornost na svoju posljednju encikliku "Fides et Ratio", objavljenu protekle godine, o odnosu vjere i razuma. Sveti je Otac taj odnos ozna
Rim, 14. 9. 1999. (IKA) – Ponovnim početkom školskih i kulturnih aktivnosti Papa je u nedjeljnom Angelusu skrenuo pozornost na svoju posljednju encikliku “Fides et Ratio”, objavljenu protekle godine, o odnosu vjere i razuma. Sveti je Otac taj odnos označio kao odlučujuće pitanje za kulturu i samu opstojnost. U okolnostima opće krize vjere i razuma Papa ističe opasnosti slijepog fideizma (“filozofija vjere”, reakcionarno učenje koje stavlja vjeru na mjesto znanosti) koji se hrani emocijama i podložan je osjećajnoj promjenljivosti. Iz toga proizlazi nužnost razuma.
Filzof Vittorio Possenti, autor djela “Filozofija i objava” objavljenog kao prilog raspravi pokrenutoj u Papinoj enciklici, u razgovoru za Radio-Vatikan ističe kako “Papa govori o fideizmu kao riziku koji treba izbjeći, čija je prisutnost vrlo raširena u ozračju današnjega kršćanskog iskustva” i koji se hrani osjećajima i emocijama kako bi se izbjegao napor razumijevanja. “Ušavši, dakle, tako u ozračje fideizma ne postoje više temeljni razlozi da se nekoj religiji dadne prednost pred drugom i u tome se sastoji težišna točka. Naime, slijepi fideizam prije svega oslabljuje, namjesto da snaži vjeru; stavlja svjetiljku Objave pod posudu namjesto da joj dopusti da svijetli, jer u svojim krajnjim oblicima fideizam smatra da neka religija vrijedi kao i svaka druga”, rekao je Possenti. Govoreći o drugom pitanju o kojem se govori u enciklici – razumu i filozofskom istraživanju on ističe da su i katolički mislioci priznali da je Papa pokrenuo veliki problem a to je pitanje istine. “Shvaćalo se, no ne uvijek, da je pitanje istine i smisla života temeljno za svakog čovjeka, vjernika ili nevjernika. Ne može se živjeti bez nekog značenja, bez smisla života. Život postaje apsurdan i čovjek stiže do duhovnog samoubojstva, a ponekad čak i do tjelesnog. Pitanje istine, dakle, u središtu je enciklike ‘Fides et Ratio’ i s njime se suočava i susreće današnja filozofija, koja je u svojim korjenitim i razgrađujućim ograncima nastojala omalovažiti i ostaviti po strani pitanje istine. Ustvari enciklika pokreće veliko pitanje koje svaki čovjek postavlja samome sebi: Koji je smisao života? Što je istina?”, rekao je talijanski filozof za Radio-Vatikan.