Đakovo, 17. 10. 2000. (IKA) – Nakon svečanoga otvorenja u nedjelju 15. listopada prvo zasjedanje Druge biskupijske sinode đakovačke i srijemske idućeg je dana u ponedjeljak 16. listopada započelo s radnim dijelom. Prvo izlaganje pod naslovom “Evangelizacija odraslih” održao je dr. Đuro Hranić. Odrasli, istaknuo je predavač, trebaju dobiti središnje mjesto u evangelizaciji, nasuprot sadašnjoj praksi koja je najvećim dijelom okrenuta djeci. To ističu i važni pokoncilski dokumenti koji traže rad s odraslim kršćanima, štoviše govore da nijedan oblik kateheze za djecu i mladež ne može uspjeti ako nije popraćen i osnažen evangelizacijom odraslih i s odraslim vjernicima. Predavač je podrobno predstavio i postojeće stanje u župnim zajednicama, prema podacima pristiglim “s terena” a kao rezultat biskupijskog savjetovanja. Ti izvještaji potvrđuju da osim homilije i povremenih susreta s roditeljima prvopričesnika i krizmanika, ostalih oblika rada s odraslima gotovo da i nema. Može se stoga zaključiti da nepostojanje pastoralnih sadržaja za odrasle na posredan im način sugerira da oni nisu važni crkvenoj zajednici i da je vjera važna za druge životne uzraste a ne i za odraslu dob. Povremene duhovne obnove, tribine i predavanja za odrasle koji se priređuju u nekim župnim zajednicama ne mogu tu potrebu nadomjestiti. Iznesen je i prijedlog zaključaka za sinodsko zasjedanje u kojem stoji da Crkva đakovačka i srijemske upravo na temelju crkvenih dokumenata i svoga dosadašnjeg pastoralnog iskustva “želi težište svojega pastoralnog djelovanja usmjeriti prema evangelizaciji odraslih”. S tim u vezi predloženi su i razrađeni temeljni uvjeti i oblici takve evangelizacije na župnoj, međužupnoj i biskupijskoj razini. Vrijedan prilog izlaganju dalo je iznenađujuće mnogo sudionika u raspravi koja je potom uslijedila. U raspravi je naime sudjelovalo više od 25 članova Sinode, većinom laika.
Drugo izlaganje pod naslovom “Evangelizacija braka i obitelji” održao je dr. Pero Aračić. On je govorio o braku i obitelji s teološko-pastoralnog polazišta te o poslanju obitelji unutar braka i obitelji i u društvenoj zajednici. Govoreći o stanju braka i obitelji danas potvrdio je kako ima mnogo brakova i obitelji koje su prave oaze čvrstoće, jedinstva, sloge, razumijevanja te nesebičnosti i velikodušnosti u rađanju i odgoju djece. No statistike pokazuju i drugu stranu medalje. U Hrvatskoj u prosjeku svaki šesti, odnosno peti brak, tj. od 170 do 200 brakova na tisuću završava rastavom. Izvješća govore i o ostalim negativnim pojavama vezanim uz brak. Među brojnim prijedlozima koje je predavač iznio je i preporuka da svaka župa u okviru pastoralnoga vijeća ima posebni odbor za brak i obitelj, da takav odbor treba postojati i na biskupijskog razini, da župa treba uspostaviti redovite susreta obitelji te da je potrebno odgajati suradnike za takav pastoral. Posebno su spomenuti i preporučeni tečajevi i seminari priprave za ženidbu. I nakon toga predavanja povela se živa rasprava u kojoj su izneseni brojni prijedlozi i preporuke za uspješniju pastoralnu praksu braka i obitelji.
Treće izlaganje na temu “Evangelizacija mladih” održala je vjeroučiteljica Sanja Matošević. Na početku svoga izlaganja istaknula je kako se “evangelizacija mladih tiče svih članova Crkve i svih njezinih razina”. Prosuđujući, na temelju pristiglih izvješća s biskupijskih savjetovanja, postojeće stanje, ona je nabrojala u nas najčešće oblike zauzetosti za mlade. To su župni vjeronauk za mlade, pjevački zborovi, ponude crkvenih pokreta, udruga, molitvenih zajednica, zatim tribine, seminari i dr. No istodobno je dodala da je toga premalo, da takvi oblici rada ne zahvaćaju u punini htijenja mladih, a i način rada s njima je najčešće preslik školskoga vjeronauka. Predložila je na župnoj razini redovitu župnu katehezu, povezanu s ostalim oblicima župnog okupljanja mladih (zborovi, liturgijske službe i sl.), zatim godišnji pastoralni plan rad s mladima, otvaranje raspoloživih župnih prostora za susrete i druženje mladih, povremeno organiziranje duhovnih vježbi, izleta i hodočašća i u svemu naglašenu duhovnu dimenziju. U raspravu se nakon izlaganja uključilo dvadesetak članova s brojim konkretnim prijedlozima.
U zaključnu raspravu na završetku prvoga radnoga dana zasjedanja uključio se i dijecezanski biskup Marin Srakić. Izrazio je svoje zadovoljstvo što su se mnogi uključili u konkretni rad sinode i traženje rješenja otvoreno pokazujući tako svoju iskrenu slobodu i crkvenost. Na kraju radnoga dana članovi sinode svoje su mišljenje o prijedlozima zaključaka i odluka za spomenuta tri područja evangelizacije očitovali glasovanjem. Dan je završen zajedničkom Večernjom molitvom i prijateljskim domjenkom.