Zagreb, (IKA) – U sklopu proslave 100. obljetnice, župa sv. Blaža iz Zagreba organizirala je u četvrtak 16. lipnja prvi festival sv. Roka. Program se održavao tijekom popodneva i večeri na prostoru uz i u kapelici Sv. Roka na Rokovu perivoju. Posjetitelji su imali prilike pod stručnim vodstvom razgledati samu kapelu te se upoznati s Rokovim perivojem. Održano je i predavanje i demonstracijska radionica “Kako je restauriran oltar sv. Roka”. Program Festivala glazbeno su obogatili zborovi “Kaptol 9 u 11” iz crkve Sv. Franje Asiškog na Kaptolu te zbor mladih “Esprit” župe sv. Blaža. Održan je i koncert na kojem je nastupila sopranistica Renata Mihelčić, a na orguljama iz 1733. godine koje se nalaze u kapeli svirao je prof. Davor Ljubić. Ulomak predstave “Gle, kako dan lijepo počinje” izveli su župljani glumci Ljiljana i Velimir Čokljat. U osvrtu na pola godine programa “Otkrijte tajne sv. Roka: pogled sa zagrebačke terase” župnik župe sv. Blaža mons. Zvonimir Sekelj istaknuo je kako kapelom, ali i perivojem odiše ono povijesno, što daje ljepotu sadašnjosti, jer se “tu utirala kultura umjetnosti, a pogotovo prekrasnog zavjeta da se naslonilo na Onoga koji će omogućiti da kuga ne ide na Gornji grad”.
Istaknuo je kako su na kapeli koja je tu niknula u 17. st. radili svi slojevi društva jer su se svi željeli sebe ugraditi u to zdanje. Govoreći o povezanosti, odnosno važnosti umjetnosti za Crkvu, mons. Sekelj pročitao je odlomak iz pisma Ivana Pavla II. koje je napisao umjetnicima. Na kraju je mons. Sekelj zahvalio svima koji su dali doprinos da se ovaj susret održi, a to su župni vikar Vladimir Kerečeni, te inicijatori samoga događanja Goran Kovačević i Ivan Tašev. Zahvalio je na potpori Turističkoj zajednici grada Zagreba, Gradskoj skupštini Zagreba te Hrvatskom povjerenstvu za UNESCO. Istaknuo je kako je želja da ubuduće ta kapela postane uistinu duhovna oaza u srcu Zagreba koja bi uključila klanjanja, nagovore, koncerte.
O onome što se tijekom proteklih pola godine događalo u i oko kapele govorio je Ivan Tašev. Istaknuo je kako su građani s velikim zanimanjem i željom upoznali i taj kutak grada i sudjelovali u razgledavanju. Podsjetio je kako je uređenje kapele završeno prije pet godina, a u godini kada je župa sv. Blaža na čijem se području nalazi kapela slavila 100 godina, sama kapela je navršila 360 godina.
Taj perivoj nije često posjećen, pa smo tom okruženju željeli dati veći i bolji smisao. Turom smo željeli posvjedočiti ukorijenjenost našega hrvatskog naroda s vjerom. Spojili smo kulturnu i vjersku baštinu. Ono što nas je oduševilo je to da je vaš odgovor na naš poziv bio iznenađujući velik. Svakoga mjeseca ovdje su se zahvaljujući trojici vodiča izmjenjivale grupe. Dosad je bilo 20 grupa, prošlo je više stotina građana, a zanimanje ne prestaje. Stoga se željelo otvoriti vrata kapele na duže vrijeme, što je danas i realizirano, rekao je Tašev te spomenuo kako je do sada ostvarena dobra suradnja i s obrazovnim institucijama, kao i s Hrvatskim restauratorskim zavodom.
Posjetiteljima Festivala obratio se i mons. Nedjeljko Pintarić, povjerenik za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije. Istaknuo je da to Povjerenstvo vodi brigu o svemu onome što se s obzirom na kulturnu baštinu nalazi na području Zagrebačke nadbiskupije. Znamo da od osnutka nadbiskupije 1094. godine pa sve do današnjih dana imamo vrijednih, značajnih predmeta i svega onoga što daje znati naš identitet, a znamo da su i starije generacije mislile kako ono najznačajnije i najbolje, prije svega ugraditi svoje znanje u povijest, u memoriju, u baštinu, u svakodnevicu koja je i kroz liturgiju progovarala i kroz katehezu i karitativno djelovanje i sve ono što crkva u sebi sabire, rekao je, te pojasnio da kad je riječ o crkvenim kulturnim dobrima “moramo reći da je to specifična baština kršćanske zajednice, ali u isti mah radi univerzalne dimenzije čitave kršćanske poruke upravo ta dobra na stanoviti način pripadaju cijelom čovječanstvu. Ona stoje u službi crkvenog poslanja u njegovoj dvojakoj dimenziji, i kršćanskoj evangelizaciji i promicanja čovjeka. Zato se ta vrijednost ogleda u tome da ističu djelo inkulturacije vjere. Posadašnjenje i onaj svakodnevni život nije daleko od nas, nego upravo povezan je s vjerom. Zbog kulturne vrijednosti i sadržaja, kulturna dobra prenose današnjem društvu pojedinačnu i zajedničku povijest ljudske i kršćanske mudrosti na određenom području i u određenom povijesnom trenutku. Svojim liturgijskim značenjem namijenjena je napose bogoštovlju, a svojom sveopćom namjenom omogućuje svakom pojedincu da uživa na opušten način, bez da postaje njihov isključivi posjednik”. Spomenuo je kako crkvena baština predstavlja bitnu kariku u lancu tradicije, vidljiv je spomen evangelizacije, a i danas postaje sredstvo pastoralnog oruđa. Stoga valja raditi na njezinom očuvanju, restauraciji, popisivanju, zaštiti.
Mons. Pintarić zahvalio je župniku, župi i volonterima koji su željeli “da ono što traje stoljećima još više zaživi, da ima onu ljepotu koja nas uzdiže i da svima bude na korist i dobro”. Podsjetio je kako je to prvi ovakav projekt u Zagrebu, ali i šire u nadbiskupiji, te uputio na činjenicu kako i ovim ova župa, kao i po mnogo čemu drugome može biti uzor. Organizatori su nagradili i 500. posjetitelja festivala. Program festivala zaključen je u molitveno-meditativnom duhu. U izjavu za Informativnu katoličku agenciju jedan od inicijatora Festivala Ivan Tašev radosno je istaknuo kako su organizatori iznenađeni velikim odazivom. Umjetnost je imala glavnu riječ, i reakcije ljudi bile su pozitivne. To potvrđuje da spoj kulturne i vjerske baštine ima perspektivu, a sve to svjedoči ukorijenjenost hrvatskog naroda u vjeru, u baštinu, u kulturu, rekao je. Najavio je i 2. festival sv. Roka za godinu dana. Govoreći o planovima, istaknuo je kako od rujna svakog 16. u mjesecu kreće nova sezona mjesečnih besplatnih razgledavanja kapele i Rokova perivoja uz stručno vodstvo. Po tradiciji, i ove će se godine 16. kolovoza održati tradicionalno proštenje sv. Roka sa zavjetnom procesijom.