Održan redoviti jesenski radni sastanak ravnatelja katoličkih škola u Republici Hrvatskoj

Nakon molitve predstojnik Ureda Ivica Žuljević pozdravio je prisutne te predstavio dnevni red sjednice. Istaknuo je kako ovih dana započinje u Rimu zasjedanje Biskupske sinode o sinodalnosti te da će u tom duhu prof. dr. sc. Nikola Vranješ imati izlaganje u kojem će prikazati na koji se način živi sinodalnost u katoličkim školama. Također je upoznao ravnatelje s personalnim promjenama u vodstvu određenih katoličkih škola te predstavio nove ravnatelje: don Antu Dražinu, ravnatelja Nadbiskupske klasične gimnazije Ivana Pavla II. s pravom javnosti u Zadru, don Tomislava Sikavicu, ravnatelja Biskupijske klasične gimnazije Ruđera Boškovića s pravom javnosti u Dubrovniku te Alena Šimičića, ravnatelja Isusovačke klasične gimnazije s pravom javnosti u Osijeku. Poželio im je dobrodošlicu u zajednicu ravnatelja katoličkih škola te blagoslovljen početak u novoj službi, naglasivši da uvijek mogu računati na pomoć i suradnju Ureda. Također je zahvalio na dugogodišnjem radu i suradnji dosadašnjim ravnateljima spomenutih škola; don Anti Soriću, don Josipu Lebi i p. Sebastianu Šujeviću.

Uslijedilo je potom izlaganje prof. Vranješa na temu „Sinodalnost katoličkih škola“. Progovorio je o sinodalnom hod koji je prije dvije godine pokrenuo papa Franjo te koliko je sinodalnost važna za katoličke škole. Govoreći o pojmu sinodalnosti naglasio je da je to stil, mentalitet, način na koji djelujemo te ako katolička škola nema što posebno ponuditi, onda joj naziv katolička nije ni potreban. Katoličke škole, nastavio je predavač, osnivaju se kao katoličke ustanove i po svom načinu rada trebaju odražavati katolički mentalitet, promicati kršćanske vrijednosti s naglaskom na odgojnu dimenziju.

Izgrađivanje sinodalnosti u katoličkoj školi ne znači umanjivati njezinu profesionalnost u odnosu na javne škole, ne znači da je manje kvalitetna u odnosu na javne škole već treba biti primjer kako se poštuje profesionalnost djelovanja i odgovornost u radu jer sinodalnost treba biti nadahnuće. Predavač je istaknuo kako katoličke škole mogu također upasti u određene probleme, kao što je formalizam: čisto profesionalno odrađivanje poslova gdje je osoba motivirana jedino radnim mjestom, plaćom, statusom te zbog toga samo formalno odrađuju ono što joj je u opisu radnog mjesta; zatim intelektualizam: naglasak isključivo stavlja na spoznaju tj. na stjecanje znanja gdje osobu ne zanima katoličko djelovanje, tj. rad u katoličkom duhu; te elitizam: djelovanje iz elitističkih motiva.

Predavač je nadalje naglasio kako u katoličkim školama treba postojati kreativnost, te je važno kakvim duhom će biti prožeta djeca koja će izlaziti iz katoličkih škola jer su budućnost Crkve i društva. Sinodalnost nas stoga želi nadahnuti na drugačiji mentalitet da na razini škola stvaramo inkluzivan mentalitet koji se bazira na poštovanju dostojanstva svake osobe, djeteta nastavnika, roditelja, poštovanju svačije odgovornosti i sudjelovanja, suradnički i ekumenski mentalitet. Sinodalnost želi potaknuti osluškivanje, zatim veće poštovanje, uklanjanje predrasuda, micanje stereotipa, prepoznavanje i uklanjanje razloga za podjele, poučiti strpljivom slušanju, konstruktivnom dijalogiziranju, uzajamnom razumijevanju, otvorenost prema društvenom i kulturnom kontekstu, potaknuti školu na komunikaciju sa zajednicom. Sinodalnost želi katoličke škole također uključiti u slavljeničku i molitvenu dinamiku Crkve, povezati je sa župnom zajednicom u kojoj djeluje.

U drugom dijelu susreta tajnik Ureda Danijel Holeš upoznao je ravnatelje s detaljima dogovorenih Stručnih skupova tijekom školske godine 2023./2024. za tajnike i računovođe, zatim stručne službe u školi, ravnatelje i nacionalnim susretom svih djelatnika katoličkih škola. Na dnevnom redu bila je i redovita ovogodišnja smotra gimnazijskih zborova 25. studenoga u Virovitici te smotra zborova katoličkih osnovnih škola u Zagrebu 11. svibnja 2024. godine. Sportska natjecanja srednjoškolskih učenika organizirat će se 12. i 13. travnja 2024. godine u Požegi. Susret je završio molitvom i zajedničkim domjenkom.