Održan znanstveni simpozij o don Lovri Katiću „Duša jedne povijesti“

Otkrivanjem spomen-poprsja hrvatskog arheologa, zaslužnoga istraživača salonitanske arheološke baštine, akademika Duje Rendića-Miočevića te potpisivanjem ugovora o darovanju osobne biblioteke Ante Rendića-Miočevića Javnoj ustanovi u kulturi „Zvonimir“ Solin, simbolički je započelo novo razdoblje u znanstvenomu vidu života solinske kulture.

Otvarajući svečanost u ime solinskoga „Zvonimira“ Mario Matijević, inicijator i projekta, istaknuo je da je sami spomen-čin uokvirivanje jedne priče te okretanje stranice prema novim poglavljima. Naime, prvi znanstveni skup u solinskome „Zvonimiru“ posvećen je velikomu istraživaču Salone Duji Rendiću-Miočeviću, drugi obljetnici otkrića nadgrobnoga natpisa i crkve hrvatske kraljice Jelene na Otoku u Solinu, a ovaj zadnji velikome Solinjaninu don Lovri Katiću.

Postavljeno spomen poprsje Duje Rendića-MIočevića autora ak. kipara Duje Matetića, kao i životna biblioteka Ante Rendića-Miočevića, arheologa i dugogodišnjega ravnatelja Arheološkoga muzeja u Zagrebu ostaju jedinstveni solinski spomenik istraživačima, bogate prošlosti, a u zalog još bogatije budućnosti. Obraćajući se nazočnima, dr. sc. Ante Rendić-Miočević izrazio je zahvalnost što se u gradu u kojemu su njegov otac Duje i on proveli znatan dio svoga života u istraživanjima, sada postavlja trajni spomen. Istaknuo je i zasluge pokojnoga ravnatelja solinskoga „Zvonimira“ Špira Žižića.

Pokrenuta biblioteka po stručnoj obradi i sistematizaciji kao jedinstveni bibliotekarski korpus bit će pridružena postojećoj „Zvonimirovoj“ biblioteci nastaloj kako iz vlastite nakladničke djelatnosti tako i procesom razmjene publikacija iz niza časopisa „Tusculum“, kao i tridesetogodišnjem arhivu mjesečnika „Solinska kronika“. Objedinjena građa, kako je najavio Matijević, nukleus je „Zvonimirova“ istraživačkoga centra, a koji će u partnerskoj suradnji s istovjetnim jedinicama s nekoliko fakulteta splitskoga Sveučilišta kao i drugih institucija biti istinski zamašnjak u proučavanju i očuvanju solinskoga kulturno-društvenoga naslijeđa.

Po svečanomu otvaranju manifestacije sudionici, započeo je znanstveni simpozij na kojem je sudjelovalo 15 sudionika. Simpozij je otvorio prof. dr. sc. don Josip Dukić s Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, voditelj Centra don Frane Bulić koji je suorganizaotor simpozija. Dukićevo izlaganje o temi „Ljudi svetoga kamenja – don Frane Bulić i don Lovre Katić“ upoznalo je sudionike s životom don Lovre Katića te njegovim odnosom s znanstvenim i svećeničkim uzorom, mentorom don Franom Bulićem. Dukić se osvrnuo na djelatnost Centra don Frane Bulić, naglasivši kako će solinski „Zvonimir“ na svome putu, a poglavito u smjerovima kao što je ovaj simpozij uvijek imati čvrst oslonac.

Drugo predavanje održali su ravnatelj Državnoga arhiva u Zadru dr. sc. Ante Gverić i ravnatelj Klasične gimnazije Ivana Pavla II. u Zadru dr. sc. don Ante Sorić o temi „Pitomac Centralnog bogoslovnog sjemeništa u Zadru (1906. – 1911.)“ u kojemu su donijeli pregled tadašnjih prilika u zadarskomu sjemeništu te iznijeli detalje u formiranju i odgoju mladoga Katića, a koji uvelike doprinose objektivnoj slici u istraživanju njegova života i djela. „Političke crtice društvenoga okvira don Lovre Katića“ naslov je predavanja koje je održao Ivan Andabak, mag. hist. i mag. ethnol. et anthrop., a u kojemu je donio osnovne informacije o političkim prilikama, kratkom političkom angažmanu don Lovre Katića, interpretaciju njegovih političkih uvjerenja, kao i podatke o njegovim osobnim stradanjima za vrijeme fašističkoga, a i komunističkoga režima.

Predavanje „Neka teološka polazišta pisanih radova don Lovre Katića“ održala je dr. sc. Silvana Burilović Crnov, voditeljica Informativnoga odjela Tiskovnoga ureda Splitsko-makarske nadbiskupije. Autorica je ovom prilikom naglasila kako do sada uvelike proučavana i razmatrana don Lovrina pisana djela, od strogo znanstvenih do spisateljskih i pjesničkih ukazuju na bliskost njegove teološke misli s polazištima Drugoga vatikanskog koncila, a u duboko pretkoncilskom vremenu.

Teolog Mario Matijević iz Javne ustanove u kulturi „Zvonimir“ Solin u predavanju „Obrana Jereja Glagoljaša – sukobljeno prijateljstvo don Vinka Brajevića i don Lovre Katića“ donio je pregled otvorenoga sukoba u medijskomu prostoru dojučerašnjih prijatelja i kolega don Vinka Brajevića i don Lovre Katića. Iznoseći činjenice o njihovom sukobu, a koji je pak rezultirao pokretanjem Crkvenoga sudskoga postupka, autor je naglasio kako je bit rada uklapanje u širu sliku tadašnjega znanstveno-kulturnoga ozračja.

Mirko Jankov, mag. art.; univ. spec. mus. s Umjetničke akademija Sveučilišta u Splitu, u prilogu naslovljenom „Don Frane Bulić i don Lovre Katić u kontekstu očuvanja hrvatske glazbenokulturne baštine“ naglasio je važnost istaknutih povijesnih ličnosti i njihov doprinos u očuvanju i formiranju nacionalne baštine odnosno čitave kulture. Ravnatelj Javne ustanove u kulturi „Zvonimir“ Solin Tonći Ćićerić u predavanju pod naslovom „Slava v višnjih Bogu… Don Lovre Katić i solinsko pučko pjevanje“, govoreći o pojedinostima u don Lovrinim doprinosima u očuvanju Crkvenoga, glagoljaškoga i pučkoga pjevanja, istaknuo je njegov doprinos i ulogu u očuvanju tradicionalnoga pjevanja.

Umjetničku priču o don Lovri Katiću na simpoziju je predstavila viša kustosica Galerije Klovićevi dvori u Zagrebu dr. sc. Petra Vugrinec kroz predavanje „Vjekoslav Parać – nove akvizicije i postojeći fundus JUUK Zvonimir u Solinu“, a u kojemu se osvrnula na uzajamno kreativni odnos Lovre Katića i Vjekoslava Paraća. Drugi dio predavanja otvorio je dr. sc. Ivan Alduk, pročelnik Konzervatorskoga odjela u Imotskome, prilogom „Don Lovrini stećci – 90 godina poslije“. Predavanjem je dao uvid u nove smjerove međuinstitucionalne suradnje u budućnosti.

Prof. dr. sc. Marko Rimac s Odsjeka za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu predavanjem „Kliška okolica u defterima iz osmanskog razdoblja“ aktualizirao je jedno od područja u kojima je znatan doprinos ostavio don Lovre Katić. Naime, prema inicijativi dr. sc. Ivana Alduka, a u suradnji s Državnim arhivom u Zadru, zajedničkim se projektom pristupa restauraciji i digitalizaciji važne arhivske građe, koja je bila predmetom interesa don Lovre Katića te će čitavi projekt u dogledno vrijeme rezultirati međunarodnim znanstvenim skupom u Solinu.

Zaključna predavanja na simpoziju održale su ravnateljica dr. sc. Anđelka Slavić i učiteljica Maja Mamut iz Osnovne škole don Lovre Katića u Solinu. U predavanju o temi „Don Lovrini mali čuvari baštine – projekti i aktivnosti učenika OŠ don Lovre Katića“ govorile su o najstarijoj solinskoj osmoljetki te o razvoju dodatnih smjerova obrazovanja. Ravnatelj Centra izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije Ivica Zelić u predavanju „Što u slapu znači mala kap? – početak i provođenje programa Čuvari baštine“ govorio je o ulozi solinskih dionika Osnovne škole don Lovre Katića i JUK „Zvonimir“ Solin u formiranju i pokretanju programa „Čuvari baštine“, a pod kojim se drugu godinu zaredom odvijaju školski projekti u čitavoj županiji.

Simpozij je zaključen organizatorovim riječima kako upravo u partnerskim projektima s potonjim ustanovama leži budućnost kako nove biblioteke i njezinoga istraživačkoga centra, tako i čitavoga „Zvonimira“ i kulturne aktivnosti. Ova će se manifestacija nastaviti održavati prema ideji prof. dr. sc. Ivana Basića u sklopu manifestacije „Dani don Lovre Katića«. Također, bit će izdan zbornik radova sa simpozija te tematski broj časopisa za solinske teme – Tusculum.

Drugi dio manifestacije izložba je radova Vjekoslava Paraća. Izložbu je priredila dugogodišnja suradnica solinskoga „Zvonimira“ viša kustosica Galerije Klovićevi dr. sc. Petra Vugrinec dvori u suradnji s Mariom Matijevićem koji je ovom prilikom istaknuo važnu ulogu koju su u nabavci novih akvizicija imali ravnatelj ustanove Tonći Ćićerić i gradonačelnik Dalibor Ninčević. Uz kupljene akvizicije izložbi, a time i „Zvonimirovu“ fundusu su pridružena i dva Paraćeva crteža koja je uz osobnu biblioteku poklonio dr. sc. Ante-Rendić Miočević.

Govoreći o Paraćevim djelima, njegovu umjetničkom stvaralaštvu i velikom cjeloživotnom prijateljstvu s don Lovrom Katićem, dr. Vugrinec je istaknula da je uz Jozu Kljakovića i don Franu Bulića ovaj dvojac ostavio neizbrisiva traga u hrvatskoj povijesti i kulturi te znatno utjecao na brojna buduća pokoljenja. Naglasila je da će upravo preko ovakvih „Zvonimirovih“ projekata solinski velikani i dalje sa svojim čvrsto postavljenim životnim, humanističkim, znanstvenim vrijednostima zasigurno utjecati i na oformljivanje novih naraštaja.

Analizirajući Paraćeva djela, dr. Vugrinec osvrnula se na ona koja nose teološku tematiku i poruku pa je tako uz crteže „Isus s braćom Parać u Paraćevim dvorima“, „De profundis za djevojčicu“, „Procesija“ istaknula utjecaj don Lovre Paraća koji je do punoga izražaja došao u novoj akviziciji „Kraljica Jelena s maketom crkve Blažene Gospe od Otoka“.

Zaključujući ovogodišnju manifestaciju, Mario Matijević je, zahvalivši sudionicima te donatoru dr. sc. Anti Rendiću Miočeviću, naglasio kako je ovogodišnji simpozij tek uvod u nove manifestacije znanstvenog karaktera. Napomenuo je kako će se u tekućim pregovorima s Katoličkim bogoslovnim fakultetom Sveučilišta u Splitu i Odsjekom za povijest filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu uskoro definirati okviri znanstvenoga simpozija i popratnih kulturnih manifestacija kojima će se nagodinu u ovo vrijeme obilježiti događaji iz solinske povijesti.