Đakovo, (IKA/TU) – U sklopu VIII. Strossmayerovih dana u Đakovu je 29. svibnja, u Svečanoj dvorani Antuna Mandića Središnje nadbiskupijske i sveučilišne knjižnice održan skup “Strossmayer i liberalizam” kojim je zatvorena ovogodišnja manifestacija. Znanstveni skup sadržavao je tri predavanja, a prvi je izlagao doc. dr. sc. Slavko Slišković, predstojnik katedre Crkvene povijesti na KBF-u u Zagrebu. Predstavivši liberalizam kao takav, stav Crkve prema liberalizmu i liberalnih mislilaca prema Crkvi, a s obzirom da se radi o naizgled nepomirljivim idejama, Slišković je izdvojio mislioce i djelatnike koji su pokušali pomiriti ta dva stava, a među koje svakako ubrajamo đakovačkog biskupa Strossmayera. Strossmayerov stav nije jednoznačan, rekao je predavač, već je on uzeo najbolje od Crkve i najbolje od liberalizma kako bi učinio najbolje i Crkvi i društvu.
Glavna obilježja liberalnog katolicizma 19. stoljeća do razdoblja Strossmayerova djelovanja iznijela je znanstvena suradnica Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu, dr. sc. Vlasta Švoger u izlaganju pod naslovom “Liberalni katolicizam u Hrvatskoj i Strossmayer”. Švoger je izdvojila nekoliko glavnih predstavnika toga vremena i zastupljene ideje, a zatim je prikazala Strossmayerov liberalni kapitalizam. Cilj je bio pokazati u kojem smislu se Strossmayer nadovezao na svoje prethodnike i u čemu je bio drugačiji, a zaključna misao pokazala je da je poveznica tradicija liberalnog katolicizma u Hrvatskoj. No, za razliku od prethodnika Strossmayer se više bavio političkim pitanjima, tješnje je povezivao političke, kulturne i vjerske sadržaje te se konzistentnije i dosljednije borio za svoj politički program.
Dr. sc. Zoran Grijak, također sa Instituta za povijest, govorio je na temu “Pukotine u Strossmayerovu liberalizmu” te istaknuo da, premda je Strossmayer jedan od najutjecajnijih predstavnika liberalnog katolicizma u Crkvi svoga vremena, u određenim trenucima, kada se radilo o sekularizacijskim zakonima iz sedamdesetih godina 19. stoljeća i laicizaciji ustanova, odnosno uklanjanju Crkve iz školstva, i davanju prava drugim konfesijama, on je odstupio od liberalnog katolicizma i počeo zastupati konzervativne pozicije. No, to je bilo uvjetovano političkim razlozima, ističe Grijak, jer su predstavnici drugih konfesija bili evangelici, te se radilo o njemačkom jeziku u kojemu je Strossmayer nazirao prijetnju za hrvatski nacionalno-politički sustav i život. U izlaganju dr. Grijaka moglo se čuti kako je Strossmayer smatrao da katolička Crkva ima ćudorednu ulogu, da treba postojati sklad između vjere i znanosti, a Crkva u područjima društvenog života i znanosti treba djelovati u skladu s nositeljima svjetovnih laičkih krugova te je tu pokazao liberalan stav. Unatoč povremenim odstupanjima, u svom djelovanju Strossmayer je ostao liberalni katolik i zastupao je pozicije liberalnog katolicizma, zaključio je dr. Grijak.
Prošlo je 105 godina od smrti biskupa Strossmayera, no njegove ideje još uvijek su toliko svježe i nadahnute da ih nalazimo u svakodnevnom životu, rekao je dogradonačelnik Đakova i predsjednik Odbora Strossmayerovih dana Ivica Mandić. Strossmayer je dao neprocjenjivi doprinos u razvoju umjetnosti, znanosti, ideje o tome kako uspostaviti nacionalnu državu i kako doći do ostvarenja te ideje te su Grad i Nadbiskupija namjeravali su prikazati Strossmayera u svoj njegovoj veličini, rekao je dogradonačelnik i zahvalio na aktivnom prinosu đakovačkog Katoličkog bogoslovnog fakulteta. Nazočnima se obratio i dekan đakovačkog KBF-a prof. dr. sc. Pero Aračić rekavši kako je fakultet kao najveća znanstvena institucija u gradu postao sunositelj toga znanstvenog projekta, te su na simpoziju prisustvovali i prodekani doc. dr. Vladimir Dugalić i doc. dr. Ivica Raguž te pomoćni biskup đakovačko-osječki Đuro Hranić. Aračić je izrazio zadovoljstvo što i u drugim sredinama postoje osobe koje se bave Strossmayerom, te svoje znanje mogu prenijeti profesorima povijesti srednjih i osnovnih škola pet slavonskih županija prisutnih na skupu, a oni mlađim generacijama, pa će tako istočni dio Domovine rasti u kvaliteti i znanju, te njegovati nasljedstvo koje su nam ostavili veliki ljudi, poput biskupa Strossmayera.
Do sada je na Strossmayerovim danima 17 akademika kroz svoja promišljanja nastojalo približiti ovog đakovačkog velikana, a jedan od najboljih poznavatelja bio je pokojni prof. dr. Andrija Šuljak, do prije godinu dana aktivni sudionik manifestacije, kojemu su sudionici zahvalili minutom šutnje.