Tribina je provedena s ciljem upozoravanja cjelokupne javnosti na mentalno zdravlje djece i mladih, prevencije nasilja, zlouporabe svih oblika sredstava ovisnosti, te se time nastojalo potaknuti sve subjekte u društvu na aktivnu borbu protiv ovisnosti poduzimanjem zajedničkih aktivnosti za uspješno suprotstavljanje ovim ozbiljnim problemima današnjice. Naglasak tribine, koja je organizirana metodom djelotvorne rasprave, bio je na trenutačnom stanju, pregledu činjeničnog stanja, isticanju najboljih praksi i novim perspektivama, izazovima i područjima istraživanja.

Na početku skupa okupljenima se obratio splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Dražen Kutleša. Izrazio je zadovoljstvo što su njegovi prethodnici prihvatili i ohrabrili da ova Zajednica može djelovati u našoj Nadbiskupiji, „da smo mogli na mali način pomoći tim ljudima o kojima Zajednica skrbi“. Istaknuo je trostruku svrhu Crkve: na prvom mjestu je molitva i duhovno krijepljenje, da bismo mogli kroz socijalnu dimenziju pomagati ljudima u potrebi te, na kraju, edukativna, kako bismo mogli konkretno djelovati i drugima pomagati. Nadbiskup se, potom, osvrnuo na Aristotela koji je govorio o tome zašto čovjek želi i teži ići za znanjem. Prvo želi spoznati istinu, zašto je na ovome svijetu, zašto živi i kamo odlazi? Temeljna su to pitanja koja si i sami često postavljamo. Svrha znanosti je uspostavljanje moralnoga reda, da se u društvu djeluje po moralnim načelima, a tek na zadnjem mjestu dolazi tehnologija, ili vještina činjenja stvari. „Možda smo mi u današnje vrijeme sve okrenuli i možda je za nas znanost samo tehnika i ono što želimo time riješiti. Možda je problem što mi danas želimo upravo preko tehnologije prilagoditi svijet sebi i onome što i kako mi doživljavamo dok su stari činili suprotno: željeli su prilagoditi svoje srce i um realnosti u kojoj žive. Zato su stari Rimljani govorili: ‘Ius autem dictum fiat, iustum est’. (Pravo je ono što je pravedno, a nije pravedno ono što je pravo). Prevedeno u naše okvire i okolnosti, rekao bih, da bismo trebali u prvom redu gledati zakone u prirodi, odnosno Božje zakone i prilagođavati se toj zadanoj stvarnosti a ne, s druge strane, stvarnost prilagođavati onome što je naš subjektivni doživljaj, što nosimo u sebi, jer onda nastaje veliki nered.“ Na kraju je Nadbiskup zahvalio svima koji pomažu mladim ljudima ozdraviti, kako bi mogli kao zreli pojedinci preuzeti odgovornost u društvu. Obećao je svaku pomoć i podršku Nadbiskupije u njihovom daljnjem radu.

Zamjenica pravobraniteljice za djecu Republike Hrvatske gospođa Ana Babić Pezo čestitala je organizatoru na ustrajnosti u zaštiti prava djece. Istaknula je da iz razgovora sa stručnjacima uviđa da briga o mentalnom zdravlju djece nije dostupna i da djeca ne dobivaju pomoć koja im je potrebna. Pandemija i potresi aktualizirali su probleme na koje godinama ukazuju a to je nedostatak stručnjaka za mentalno zdravlje, stručnih službi u odgojno-obrazovnim ustanovama, podrške za djecu koja žive u manjim sredinama, mobilnih timova, poliklinika za mentalno zdravlje djece i odjela dječje psihijatrije. Djeca su za vrijeme pandemije bila na čekanju, čekala su terapije i preglede, otvaranje škole, druženja na igralištu. Sve je to rezultiralo i može rezultirati trajnim posljedicama po njihovo mentalno zdravlje, kazala je Babić Pezo. Naglasila je da se najkonkretnija pomoć može pružiti djeci u okviru odgojno-obrazovnih ustanova. Zaželjela je da poruke i zaključci ovoga skupa odjeknu i dođu do donositelja odluka kako bi se djeci čim prije osigurala sveobuhvatna pomoć i zaštita.

Uime grada Splita nazočne je pozdravila gospođa Tihana Maglica, voditeljica Odsjeka za socijalnu skrbi i zdravstvenu zaštitu. Istaknula je dugogodišnju dobru suradnju Grada Splita i Zajednice papa Ivan XXIII., koja je primjer dobre prakse ne samo na razini županije nego i RH. „Zajednica prepoznaje potrebe na terenu, u skladu s tim kvalitetno djeluje i pomiče granice. Okuplja, surađuje, komunicira i umrežava sve nas ovdje prisutne danas“, kazala je Maglica.

Uime Splitsko-dalmatinske županije skup je pozdravio župan Blaženko Boban. Čestitao je Zajednici što je prva krenula s pružanjem takvoga oblika pomoći djeci i mladima te je u tome primjer drugima. Obećao je i daljnju podršku Županije u vidu prostora i infrastrukture za takve sadržaje. Nažalost, brojne su škole u Dalmatinskoj zagori prazne bez učenika. Poručio im je da i dalje dijeljenjem dobrote umnožavaju vlastiti uspjeh.

Uslijedila je interaktivna rasprava u kojoj su sudjelovali: prof. dr. sc. Danijela Štimac Grbić (dr. med., specijalist javnog zdravstva – Voditeljica Odjela za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo), izv. prof. prim. dr. sc. Katarina Dodig Ćurković (dr.med., specijalist psihijatar – Pročelnica Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju, KBC Osijek, predsjednica Povjerenstva za dječju i adolescentnu psihijatriju, Ministarstvo zdravstva RH), dr. sc. Željko Ključević (dr.med., specijalist psihijatar, uži specijalist adiktologije – Voditelj Službe za mentalno zdravlje Nastavnog zavoda za javno zdravstvo SDŽ), Irena Primorac Bošnjak (dr.med., spec. psihijatar – Voditeljica Odjela za mentalno zdravlje Zavoda za javno zdravstvo DNŽ), Biljana Mišćević Dejanović, dr.med., specijalist psihijatar – Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti – Zavod za javno zdravstvo Istarske županije) i Marija Pupić Bakrač, dr.med., specijalist epidemiologije – Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti – Zavod za javno zdravstvo Zadar).

U ovim neizvjesnim vremenima, ekonomskim, zdravstvenim i socijalnim izazovima, očuvanje mentalnog zdravlja djece i mladih jedan je od stupova za budućnost zdravih obitelji i zdravog društva. Svojim odgovorima istaknuti stručnjaci raspravili su o kreiranju zdravog i sigurnog okruženja, vrijednosti, uloge i važnosti umrežavanja civilnog, socijalnog i zdravstvenog sustava. Govorilo se o važnosti rada s roditeljima, o uzrocima depresije i suicidalnih oblika kod mladih ljudi, o različitim psihotičnim stanjima, o nasilju u obitelji i međuvršnjačkom nasilju, o važnosti medijske pismenosti jer veliki je utjecaj društvenih mreža, novih medija na djecu i mlade, o odgojno-obrazovnom radu s mladima i dr. Skup, kojeg je moderirala socijalna radnica Gordana Cavicchi, voditeljica ustanove Zajednice Papa Ivan XXIII., završio je raspravom te druženjem sudionika: psihologa, socijalnih radnika, zdravstvenih djelatnika, pedagoga, predstavnika udruga civilnog društva i drugih zainteresiranih.

Zajednica pape Ivana XXIII. već 26 godina djeluje na području prevencije i suzbijanju zlouporabe droga u Republici Hrvatskoj. Trenutačno se u psihosocijalnom tretmanu nalazi oko 70 korisnika/ice u 4 župne kuće koje im je na korištenje dala Splitsko-makarska nadbiskupija. U zajednici s korisnicima radi 13 zaposlenika i 2 psihijatra. Prva je zajednica u Hrvatskoj koja je započela prihvat ovisnika s dualnim poremećajima prije 22 godine, prva terapijska zajednica koja je potpisala Ugovor s Ministarstvom kao pružatelj usluga maloljetnim eksperimentatorima i prva terapijska zajednica koja je za vrijeme korone uvela kontinuiranu telepsihijatrijsku skrb. Stručni tim zajednice, osim provedbe psihosocijalnog tretmana i smještaja ovisnika/ica provodi niz projekata i programa u osnovnim i srednjim školama, u zatvorima, djeluje na području senzibiliziranja javnosti putem organizacije javnih tribina, okruglih stolova i konferencija. U svom radu kontinuirano surađuje s tijelima državne uprave, centrima za socijalnu skrb, zavodima za mentalno zdravlje, državnim odvjetništvom, policijom, udrugama i svim relevantnim dionicima na području zlouporabe droga.