O temi „Smiljana Rendić i sloboda govora u društvu i Crkvi“ govorila je dr. sc. Silvana Burilović Crnov koja je na poslijediplomskom sveučilišnom studiju Kršćanstvo i suvremena kultura Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Splitu 20. ožujka 2019. godine obranila doktorski rad o temi „Smiljana Rendić: katolička novinarka i pratiteljica Drugoga vatikanskog sabora“, pod mentorstvom prof. dr. sc. Ante Vučkovića i uz sumentorstvo prof. dr. sc. Mladena Parlova.

Uvodeći u temu o Splićanki Smiljani Rendić (1926. – 1994.) jednom od najzanimljivijih laičkih likova Crkve u Hrvata u vrijeme i poslije Drugoga vatikanskog sabora, dr. Burilović Crnov kratko je podsjetila na društveno-povijesno-političko okruženje u kojem je djelovala.

Istaknula je kako je Rendić s nekolicinom svećenika stvarala Glas Koncila koji je izrastao u aktualne novine s velikim značenjem za Crkvu u Hrvata kroz desetljeća komunističke vladavine. Posebno je istaknula kako je svojim angažmanom pokazala „da je žena u Crkvi važan čimbenik, a ne smetnja kleričkom svijetu“, dok je „svojim znanjem, energijom i svježim načinom predstavljanja crkvenih i vjerskih tema različitim slojevima društva, kao žena, i time iznimka, zadobila priznanje i od onih koji su prema njoj u početku bili skeptični“. U tom kontekstu i ne čudi, da je dobitnica nagrade „Zlatno pero Glasa Koncila”, koja poslije nje nije nikome dodijeljena.

Unatoč činjenici da nije završila teološki fakultet, kao ni ikakav drugi fakultet, posjedovala je golemo znanje, te govorila nekoliko jezika.

U središnjem dijelu predavanja, dr. Burilović Crnov slušateljstvu je približila Rendić izvadcima iz mnogobrojnih pisama, koje je za potrebe svoga rada pokušala srediti. Istaknula je kako je Rendić „usvojila pismo kao osobni način izricanja mišljenja. Budući da se radi o osobnim pismima, a istodobno i o formi unutar koje ona izriče svoje misli, smatrala sam važnim i korisnim za sadašnje odnose u Crkvi istražiti kako formu tako i sadržaj tih pisama. Zato ih smatram važnim i vama danas podcrtati. Ona je svoja pisma, koja su najjasniji izvor njezinoga mišljenja, upućivala (nad)biskupima, urednicima tiskovina, profesorima teologije, novinarskim kolegama i nekim drugim crkvenim i svjetovnim osobama“. Nakon čitanja njezinih pisama postaje jasno da Smiljanu nije moguće upoznati bez uvida u njezina pisma. U njima se na više mjesta očituje njezin vapaj za osobom koja će temeljito istražiti njezina objavljena i neobjavljena djela“.

Kratko je pojasnila i svoj rad na građi vezanoj uz Smiljanu Rendić, te istaknula kako do tog rada nitko nije donio detaljan životopis te naše velike katoličke novinarke, niti je analizirao ni studirao njezin rad ni ono što je objavila. Stoga, Burilović Crnov u svome doktoratu donosi analizu Smiljaninih tekstova i djelomičan uvid u njezina privatna pisma, uvid u mišljenje iza onoga što je objavljivala.

U zaključku predavanja, odgovarajući na pitanja „što možemo naučiti od Smiljane Rendić, njezinih muka i njezinih reakcija; što danas predstavlja i poručuje Crkvi i hrvatskom društvu“, dr. Burilović Crnov je rekla „Smiljana nam može pomoći dubljem promišljanju i razumijevanju fenomena življenog kršćanstva unutar kulture kontrolirane totalitarnim sustavom a čije se posljedice i dan danas osjećaju u društvu u kojem živimo. Rasvjetljuje nam pozadinu rasprave i različitosti mišljenja o Drugom vatikanskom koncilu, u Hrvatskoj koja je tada bila dio Jugoslavije, unutar ‘Drugoga svijeta’, u ozračju komunizma. Ono što nam Smiljana svojim govorom postavlja kao zadaću je rad na dijalogu u Crkvi, na razvijanju i produbljenju povjerenja, poštovanja i suradnje između klera i laika. Stavlja nam kao zadaću dublje promišljanje odnosa Crkve i kršćana prema društvu i politici“, te dodala „Smiljana je prije 30 godina anticipirala današnju našu situaciju u Crkvi: od početne oduševljenosti Koncilom i njegovim novostima, do zbunjenosti i ogorčenosti različitim interpretacijama koncilskih smjernica i ne življenje Koncila“.

U raspravi je sudjelovalo više članova, koji su iznijeli i svoja sjećanja na Smiljanu, te ono što su imali prilike o njoj čuti od njezinih neposrednih suradnika. Prof. dr. sc. Jerko Valković, pročelnik Odjela za komunikologija Hrvatskoga katoličkog sveučilišta važnim je istaknuo potrebu da se što više naših, osobito mladih znanstvenika bavi temama i osobama iz naše baštine, te je u tom vidu čestitao dr. Burilović Crnov na odabiru teme.

Na tribini su sudjelovali i članovi HDKN-a iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Francuske, kao i drugi zainteresirani. Društvo od siječnja 2021. planira nastaviti započeti niz, a dok god će okolnosti zahtijevati, to će biti E-tribine.