Izlagačica je podijelila svoje iskustvo kako je, slijedeći upute sv. Hildegarde iz Bingena, velike filozofkinje, mističarke i crkvene naučiteljice, o pravilnoj prehrani i biljnim pripravcima uklonila sve svoje zdravstvene tegobe.

Stresu, tom čestom problemu suvremenoga čovjeka, sv. Hildegarda pristupa holistički, povezujući duh, psihu i tijelo. „Stanje opuštenosti prirodno je stanje našega psihofizičkog organizma. Hildegarda je prva objasnila psihosomatiku, koju je znanstveno potvrdila medicina 20. stoljeća“, istaknula je prof. Bartolović. Iznijela je šest zlatnih savjeta svete Hildegarde za zdrav i uravnotežen život: hranu treba uzimati kao lijek, kontakt sa zelenom prirodom („viriditas“), odmor kao rad na dobrobiti osobe, dovoljno sna, post u službi detoksikacije, duhovno zdravlje prakticiranjem vrlina. „Grijeh je značajan okidač nemira u čovjeku. Hildegarda je pobrojala 35 poroka i suprotstavila im 35 vrlina koje je potrebno njegovati. Čovjek se u svome nemiru treba obratiti Bogu“, pojasnila je izlagačica. Podijelila je i priču kako su otkriveni spisi sv. Hildegarde. Liječnik dr. Gottfried Hetzka u bijegu od nacista došao je u Konstanz gdje je otkrio spise sv. Hildegarde koji su bili zaboravljeni osam stoljeća. Prvi ih je pročitao i preveo s latinskoga jezika. Brojne Hildegardine ljekovite pripravke potvrdila je suvremena medicina.

U raspravi je bilo riječi o najjednostavnijim biljnim pripravcima koji učinkovito djeluju na stres – stolisniku, galgantu i deglaziranom vinu, a zaključeno je i da od zdravlja ne treba načiniti idol, nego i bolest može biti put spoznaje, obraćenja i osobnoga razvoja. „Hildegarda je imala vizije koje isprva nije htjela zapisivati, premda je imala poticaj da to čini. Tada se razboljela. Tek kada je počela pisati, ozdravila je“, ispripovijedala je prof. Bartolović.