Skup je okupio brojne crkvene glazbenike, voditelje crkvenoga pjevanja, profesore glazbene kulture i umjetnosti, te studente crkvene glazbe. Osim prisutnih, njih oko 50, predavanja je putem Zoom aplikacije diljem Hrvatske i šire online pratilo još 170 prijavljenih sudionika. Susret su vodili i moderirali studenti Instituta za crkvenu glazbu Samanta Totović i Ivon Fabijanec.

Nakon molitvenog početka, ambrozijanskog napjeva „Pater noster“ kojeg su predvodili studenti Instituta, okupljene su pozdravili i zaželjeli dobrodošlicu: dekan KBF-a u Zagrebu prof. dr. sc. Josip Šimunović, predstojnica Instituta za crkvenu glazbu prof. dr. sc. s. Katarina Koprek te ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje dr. sc. Dubravka Brezak Stamać. Osim dobrodošlice, svi govornici su izrazili zadovoljstvo suradnjom između Agencije i Instituta za crkvenu glazbu i izrazili želju ta tako bude u budućnosti. Dr. sc. Anita Gergorić, viša savjetnica za glazbenu kulturu i umjetnost zaključila je uvodni dio s pozdravima te nastavila s predavanjem na temu „Prinosi glazbenih pedagoga zborskom pjevanju u crkvama“, u kojem je iznijela rezultate svojega istraživanja u školama na području Republike Hrvatske, uočavajući činjenicu da je golem broj profesora koji uz predavanje u školi u svojim župama vode jedan ili više zborova. Prenijela je i želju brojnih profesora za dodatnim napretkom na tom polju.

Prof. dr. sc. Ivica Žižić s Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta u Splitu govorio je o „Liturgijskoj glazbi pred kulturnim izazovima“. Dr. Žižić se osvrnuo na problematiku poimanja svetoga kao izvora i počela svega, te je na zanimljiv način istaknuo kako manjkom poimanja svetosti prostora i liturgije otvaramo put ulasku glazbe koja ne zadovoljava liturgijske kriterije, a često ni estetske kriterije same glazbene umjetnosti. Posebno je zanimljivo bilo isticanje pojmova „kič“ i „trash“ kao svjetovnih koji se mogu primijeniti i na liturgijsku glazbu današnjice.

Predavanje na temu „Pravo na lijepo/dobro/sveto“ održala je prof. dr. sc. Sanja Nikčević s Umjetničke akademije u Osijeku, uz suradnju mr. art. Eve Kirchmayer Bilić. Kroz zanimljivo i nadasve dinamično predavanje dr. Nikčević je donijela niz materijala kojima je pokazala kako se središte umjetnosti u vremenu postmoderne promijenilo. Govorila je o mnogim umjetnicima, napose književnicima, koji su u tom periodu bili prešućivani. Bilo je zanimljivo, ali i tužno, čuti brojna imena koja su prestala biti spominjana. Predavačica je iskazala nadu da će oni pronaći svoje mjesto „na umjetničkom nebu“.

Nakon pauze održao je svoje predavanje pod naslovom „Orfej pjeva psalme/ Orfejeva psalmodija“ Franjo Bilić, mag. mus. iz Glazbene škole Pavla Markovca u Zagrebu. Kroz zanimljivu temu prof. Bilić je vizualnim i zvučnim primjerima pokazao razvoj višeglasja iz gregorijanske psalmodije te pravila i razvoj melodijske linije koja je pratila tu vrstu glazbe.

Mr. art. Eva Kirchmayer Bilić govorila je o temi „(Nepoznati) crkveni glazbenici i skladatelji – oblikovatelji kršćanske kulture“. Nadovezavši se na temu dr. Nikčević, govorila je o nizu skladatelja čiji su imena i opusi dijelom ili potpuno nestali zbog političkih i inih razloga. Mnogi od njih su potpuno nepoznati današnjim crkvenim glazbenicima i potrebno je mnogo truda da se njihova imena vrate na zasluženo mjesto u liturgijskoj i instrumentalnoj glazbi.

Posljednje predavanje na temu „Utjecaji svjetovne glazbe na liturgijsku glazbu: problemi današnjega vremena“ održao je prof. mr. art. Ante Knešaurek. Govoreći o problematici odabira glazbe za liturgiju mr. Knešaurek je na konkretnim primjerima liturgijske glazbe pokazao manjkavosti na skladateljskom, jezičnom i estetskom planu, dovodeći nas do problematike u poučavanju, odnosno manjku poučenosti onih koji se tom glazbom bave. Konkretiziranjem svojih riječi na glazbenim primjerima, kao dugogodišnji orguljaš Bazilike Srca Isusova u Palmotićevoj u Zagrebu, a time i poznavatelj materijala, predavač je svim prisutnima dokazao svoje tvrdnje, te ponudio neke smjernice za dugoročni put rješavanja ove problematike, ostavljajući svakako optimističan ton ukazujući nadasve na brojne pozitivne promjene.

Na samom završetku skupa dr. Koprek je zahvalila svim predavačima i slušateljima, te pozvala na daljnju suradnju. Među nazočnima su se po završetku susreta mogle čuti brojne riječi odobravanja i zapaziti zadovoljstvo prisutnih predavanjima i raspravama. Svakako održani susret ostaje poticaj za još veći trud u razvoju crkvene glazbe i crkvenih glazbenika.