Proglašeno je 12 redovitih članova koji su time dobili titulu akademika odnosno akademkinja, sedam dopisnih članova i 13 članova suradnika HAZU-a. Prvi put u povijesti Hrvatske akademije za redovite članove izabrano je više žena nego muškaraca – sedam akademkinja i pet akademika. Izborom don Marka Trogrlića prvi put je nakon 29 godina akademik postao jedan svećenik. Posljednji je bio povjesničar i dominikanac Franjo Šanjek, izabran 1997., koji je umro 2019. U prošlosti su mnogi svećenici bili redoviti članovi Akademije, među njima i dvojica od 18 predsjednika, Franjo Rački i Josip Torbar.

U Pregledu kandidata za nove članove Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti o prof. don Marku Trogrliću navedeno je sljedeće: „Marko Trogrlić rođen je 1972. u Splitu. Redoviti je profesor u trajnom zvanju moderne i suvremene povijesti na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta u Splitu i svećenik Katoličke crkve. Na Sveučilištu u Beču završio je studij povijesti, gdje je 2001. u Institutu za povijest istočne Europe i doktorirao. Na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta u Splitu kontinuirano održava sveučilišnu nastavu hrvatske moderne i suvremene povijesti na preddiplomskome, diplomskome i poslijediplomskome studiju.

Predavao je i na doktorskome studiju povijesti na Sveučilištu u Zadru, na doktorskom studiju Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu i na doktorskom studiju Europskoga sveučilišta u Rimu (Università Europea di Roma). Prof. dr. sc. Marko Trogrlić obnašao je brojne dužnosti u tijelima akademske zajednice. Među ostalim, bio je dugogodišnji pročelnik Odsjeka za povijest, član Senata i dekan Fakulteta u razdoblju 2009. – 2013. Od 2021. pročelnik je Centra za hrvatske, mletačke i osmanske studije Sveučilišta u Splitu. Bio je voditelj projekta MZOŠ-a Dalmacija i bečke središnje institucije u 19. stoljeću, a zajedno s dr. Konradom Clewingom iz Regensburga bio je 2015./2016. i voditelj projekta Zentralstaat und Provinzverwaltung im habsburgischen Dalmatien des Vormärz, koji je financiralo Ministarstvo znanosti Bavarske vlade.

Tijekom akademske godine 2016./2017. bio je stipendist njemačke zaklade KAAD (Bonn) za rad na projektu Kirche und Staat im habsburgischen Dalmatien (1815. – 1855.). Sudjelovao je na brojnim međunarodnim znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu. U razdoblju 2021. – 2025. bio je predsjednik Književnoga kruga Split. Godine 2022. izabran je za dopisnoga člana Austrijske akademije znanosti u Beču, u Razredu za filozofiju i povijest (Philosophisch-Historische Klasse). Dobitnik je Nagrade HAZU za znanstveni rad (zajedno s dr. sc. Stjepanom Matkovićem) za djelo Političke bilješke Ante Trumbića 1930. – 1938. (2 sveska). Autor je i priređivač 8 knjiga te 13 zbornika radova i uredničkih knjiga.

Temeljno znanstvenoistraživačko područje kojim se bavi prof. dr. sc. Marko Trogrlić jest povijest Dalmacije od kraja 18. do početka 20. stoljeća, napose u odnosu na središnje institucije vlasti u Beču, ali i na bansku Hrvatsku. Svoje radove temelji na istraživanjima u arhivima i knjižnicama u Zadru, Splitu, Trogiru, Zagrebu, Beču, Rimu i Vatikanu. Uz pedesetak znanstvenih radova autor je triju monografija o austrijskim namjesnicima u Dalmaciji, sinteze Dalmacija i Istra u 19. stoljeću (u koautorstvu s N. Šetićem) te zbirke izvora Iz korespondencije Josipa Franka s Bečom: 1907. – 1910. Osobito je vrijedna njegova sintetska studija na njemačkome jeziku o južnim Slavenima u Prvome svjetskom ratu, koja je objavljena kao poglavlje za ugledni niz Die Habsburgermonarchie 1848–1918.“