Ogulin, (IKA) – U ogulinskoj župnoj crkvi Sv. križa održan je u nedjelju 23. ožujka koncert hrvatske pučke korizmene vokalne tradicije “Sedam svetih žalosti”, u organizaciji Zajednice amaterskih kulturno umjetničkih djelatnosti Karlovačke županije. U jednosatnom programu nastupilo je više od 60 sudionika iz 30 kulturno-umjetničkih društava iz cijele Karlovačke županije, od Karlovca i Ozlja, do Duge Rese, Slunja i Ogulina i okolnih mjesta. Pod ravnanjem i umjetničkim vodstvom dr. Joška Ćalete združeni KUD-ovi izveli su 14 skladbi od Dalmacije (Šolte, Lastova, Imotskog, Prvića) preko doline Neretve, Srijema pa do Karlovačke županije (Kakanje, Vrhovac, Tounj, Karlovačko Pokuplje, Drežnik Grad, Lađevac i Ogulin). Riječ je o drugom takvom koncertu, nakon nastupa u Karlovcu 16. ožujka u nacionalnom svetištu Sv. Josipa na Dubovcu, a posljednji nastup je 30. ožujka u župnoj crkvi Presvetog Trojstva u Slunju.
Ovim koncertom željelo se predstaviti mali segment hrvatske tradicijske kulture, arhaični glazbeni fenomen nedovoljno poznat široj javnosti a to je korizmeno crkveno pjevanje. Naziv koncerta dat je prema korizmenom napjevu koji je i danas na repertoaru župe Ime Marijino u Kamanju. Koncertom se htjelo ukazati na svojevrsnu renesansu organiziranih plesnih (folklornih) i pjevačkih skupina s prostora Karlovačke županije. Uz materijalnu, nakon završetka Domovinskog rata došlo je i do snažne duhovne obnove. Pedesetak KUD-ova nosioci su nove tradicijske stvarnosti, a glavni čuvari tradicijske glazbe u Karlovačkoj županiji su žene. Na dodiru Zagrebačke nadbiskupije i Gospićko-senjske biskupije snažno komunicira hrvatska glazbena tradicija kroz iskreno grleno višeglasje i slobodni ritam. Članovi KUD-ova pobrinuli su se i za tradicijski način odijevanja za te korizmene prilike.
Na kraju koncerta brojnoj publici obratio se domaći župnik Robert Zubović. U zahvalnoj riječi istaknuo je kako su sve izvedene korizmene pjesme nastale u trenucima iskrene i duboke molitve klanjanja i predanja prema raspetomu Isusu Kristu i njegovu svetom Križu. Korizmeni napjevi plod su posta i molitve hrvatskog ispaćenog naroda koji je posebno tijekom svoje duge kršćanske povijesti na tim prostorima trajno proživljavao vlastitu muku, bol i trpljenje samo zato jer su Kristovi i jer su katolici. “Neka ove korizmene pučke pjesme ne ostanu samo zapisane u nekoj tonskoj snimci i koncertno izvedene, već neka se sljedećih dana i tjedana pjevaju iz pobožnosti u svetim liturgijskim činima Velikoga tjedna”, istaknuo je vlč. Zubović.