Zagreb, 4. 10. 1995. (IKA) – Konferencija komisija Justitia et pax iz europskih zemalja, koja je zasjedala u Pragu od 16. do 19. rujna ove godine, mešu ostalim svojim rezolucijama objavila je i posebnu rezoluciju o prilikama na podru~ju nekadačnje Jugoslavije. O tome je izvjestio Hrvatsku komisiju Justitia et pax njezin tajnik dr. Jure Kričto na sjednici 3. listopada u Tajničtvu HBK.
Veđ prvoga dana na Opđoj skupčtini 16. rujna ~lanovi Nizozemske komisije Justitia et pax upozorili su da se europske komisije zapravo nisu ni bavile stanjem u BiH. Dr. Kričto stavio im je svima na uvid viče aktualnih dokumenata Hrvatske biskupske konferencije, njezina Stalnog vijeđa i Hrvatske komisije Justitia et pax upravo o tim pitanjima. Nakon toga je konferencija odlu~ila objaviti spomenutu rezoluciju. U njoj se najprije osušuje etni~ko ~ičđenje, ubijanje civila i zarobljenika, silovanje brojnih žena, ručenje crkava i džamija te nasilno preseljavanje stanovničtva. U drugoj to~ki rezolucija isti~e da je do svih tih zala dočlo zbog odrešene agresije protiv teritorijalnog integriteta država koje su nekođ tvorile Jugoslaviju. Važno je to isticanje odrešene agresije, premda o~ito nije mogao prođi zahtjev da se imenuje i agresora. Potrebno je, stoji u rezoluciji, na tom podru~ju uspostaviti demokratsku državu u kojoj đe razli~ite zajednice mođi u miru živjeti i kad to bude moguđe ucijepiti se u europsko zajedničtvo. Poimence se isti~e pravo postojeđih država: Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije, Srbije i Slovenije da budu cjelovite i mešunarodno priznate. Zanimljivo je da nije spomenuta Crna Gora, a mjesto sadačnje Jugoslavije spominje se samo Srbija. Rezolucija upozorava da se ne smije dopustiti stvaranje država u kojima bi živjeli samo krčđani ili samo muslimani. Potrebno je, isti~e rezolucija, obnoviti i poja~ati ekumenski dijalog s Pravoslavnom Crkvom. Nikoja vjerska zajednica ne smije dopustiti da bude zlorabljena u politi~kom nadmetanju.
U naredna tri studijska dana predavanja i rasprave bavile su se uglavnom kolektivnom memorijom, pitanjima identiteta i nacionalizma te ulogom Crkve u tim dogašanjima. Svim komisijama Justitia et pax po Europi preporu~a se da na svojim podru~jima produbljuju i promi~u pitanje pomirenja. Iduđa konferencija svih komisija iz Europe bit đe posveđena temi “Ksenofobija i netolerantnost” – odbojnosti prema strancima i nesnočljivosti. U raspravama je izmešu ostalog izičlo na vidjelo da se u zapadnoj Europi premalo pozornosti poklanja prilikama i problemima u zemljama bivčega socijalizma. Đak je re~eno kao da se stvara novi zid izmešu dviju Europa. Osobito na poticaj Austrijske komisije Justitia et pax konferencija je zaklju~ila da treba komisijama u tim zemljama pomođi da stanu na vlastite noge, čto zna~i pružiti im takošer i materijalnu pomođ za uspostavu odgovarajuđih ureda i službi. Osobito je važno da biskupi u svim tim zemljama uo~e važnost postojanja i djelovanja komisija Justitia et pax. U zemljama zapadne Europe te se komisije vrlo ozbiljno uzimaju, dok u isto~nim zemljama malo dolaze do rije~i, premda ima vrlo mnogo problema kojima se bave razli~ite ustanove za obranu ljudskih prava.
Hrvatska komisija Justitia et pax na ovom je zasjedanju prihvatila i prijedlog statuta i sastavila prijedloge koje đe njezin predsjednik biskup Marko Culej prenijeti Hrvatskoj biskupskoj konferenciji koja se sastaje u u utorak, 10. listopada.