Zagreb, (IKA) – Okrugli stol “Demontaža socijalne države i novo radno zakonodavstvo” u organizaciji Franjevačkoga svjetovnog reda održan je u četvrtak 17. travnja u prostoru Tribine grada Zagreba.
Polazeći od činjenice da je rad od temeljne važnosti za dostojanstvo čovjeka i da je riječ o duboko egzistencijalnim pitanjima, svjesni smo činjenice da ovim reformama radnog zakonodavstva čovjek više nije u središtu. Čovjek se gubi iz vida, to je i povod organizacije ovog okruglog stola, rekao je uime organizatora Zoran Milić. Također je napomenuo kako je veliki i težak ispit za naše društvo hoćemo li profitu dati prvenstvo nad čovjekom i njegovim dostojanstvom ili ćemo kao društvo čvrsto stajati na stavu da se rad ne može podrediti profitu, i tako sačuvati dostojanstvo čovjeka.
Prof. dr. Renato Matić upozorio je da hrvatsko društvo, kao i svako drugo, ili je utemeljeno na jasnim vrijednostima kao što uzajamnost, socijalnost, pravednost, međusobna uvažavanja ili kreće putem devastacije tih vrijednosti i nametanja nečega što neće održati život. Profit je postao mjerilo svega, ustvrdio je, te naglasio kako čovjek ni u jednoj civilizaciji nije bio mjerilo, ali čovjekova volja za životom bilo je glavno mjerilo koje se moglo izboriti u bilo kakvim okolnostima za pravo na život. No, kada gradimo sustav u kojem je ljudski život bitan samo u onoj mjeri u kojoj je u funkciji profita, o budućnosti ne možemo ni sanjati. Ovaj prijedlog zakona je utemeljen na logici socijalnog darvinizma, da će preživjeti samo oni koji se budu mogli izboriti, i to izboriti putem svojih kompetencija strukovnih i kreativnih, već na način da zgazi sve oko sebe, istaknuo je, te upozorio kako to nije problem samo ovog zakona, nego i puta kojim ide hrvatska država.
Goran Trbojević, dipl.iur,. u osvrtu na prijedlog Zakona o radu rekao je kako se ističe da se zakon mijenja da bi se sačuvala postojeća radna mjesta, odnosno da bi se kreirala nova radna mjesta. No, upozorio je da Zakon o radu nikad ni u jednoj zemlji nije, niti će ikad biti, akt koji to čini. Povećanje zaposlenosti možemo tražiti u politikama poput obrazovne, industrijske, kreditno-monetarne, a nikako u području regulacije radničkih prava. Zakon o radu ima jednu temeljnu misiju, a to je da na adekvatan način regulira zasnivanje radnog odnosa, da pozorno promisli sadržaj toga radnog odnosa, odnosno prava i obveze ugovornih strana, i da na jasan i nedvosmislen način, a sve s ciljem smanjenja mogućnosti spora, regulira prestanak toga radnog odnosa, pojasnio je, te iznio mišljenje kako u ovom trenutku nije neophodno mijenjati postojeći Zakon.
Iz sindikalne perspektive na pojedine odredbe unutar prijedloga Zakona osvrnuo se predsjednik Novog sindikata Mario Iveković. Tako je upozorio na područje fleksibilizacije radnog vremena. Iznoseći primjere, naglasio je kako dosadašnje zakonodavstvo nije bilo prepreka u tom reguliranju ukoliko se radi o poštenim poslodavcima. Također se osvrnuo i na ograničavanje kolektivnog pregovaranja, što je prema njemu loša poruka. Spomenuo je i problematiku zaštićenih radnika, tj. radnika starijih od 60 godina, žena s malom djecom, te sindikalnih povjerenika.
Prof. Tina Tešija iz udruge BRID u vidu prijedloga Zakona osvrnula se na žensku ekonomsku i socijalnu poziciju. Iznoseći više statističkih podataka, naglasila je kako je stopa zaposlenosti među ženama daleko niža nego među muškarcima, a k tomu žene dominiraju u uslužnim djelatnostima. Ništa dobro se ne piše, mi se borimo da održimo teško stečena prava, a poboljšanje daleko od toga da je na vidiku, zaključila je. Prof. dr. Zdenko Babić upozorio je kako Hrvatsku nitko ne tjera da ide u izmjene radnog zakonodavstva. Ona pak to radi u pogrešnom trenutku, kada se provodi fiskalna konsolidacija, i teško je da možemo povećati izdvajanja za povećanje socijalne sigurnosti. Prijedlog donosi povećanje fleksibilizacije, dok se u Europi govori o fleksigurnosti, rekao je. U tom kontekstu naglasio je kako je teško paralelno s promjenama u fleksibilizaciji provoditi povećanje socijalnih programa koji bi poboljšali socijalnu sliku. Prof. Babić je skrenuo pozornost i na problematiku vezanu uz potporu nezaposlenima, odnosno socijalne pomoći, gdje su gotovo neprimjetno provedene promjene na štetu građana koji spadaju u te kategorije.
Zaključujući okrugli stol, Zoran Milić izrazio je nadu da se njime dao doprinos u razumijevanju problematike. Puno toga mijenja se na loše za veliku većinu. Siguran sam da bi se trebao pobuditi veći angažman svih ljudi. Kao Franjevački svjetovni red nastavit ćemo i promišljati i djelovati i biti otvoreni suradnji na zaštiti ljudskoga dostojanstva, rekao je Milić.