Zagreb, (IKA) – U organizaciji udruge “Glas roditelja za djecu – GROZD” u punoj dvorani “Vijenac” Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu održan je 31. siječnja okrugli stol s temom “Kako promovirati općeljudske vrijednosti na široj društvenoj i političkoj razini?” Sudjelovali su članovi Europskoga parlamenta – Berndt Posselt, predsjednik Paneuropske unije Njemačke, član pregovaračkog odbora Europskog parlamenta s Hrvatskom, Anna Zaborska iz Slovačke, predsjednica Odbora za ženska prava i ravnopravnost spolova Europskog parlamenta, i Antonio Cancian iz Italije, član pregovaračkog odbora Europskog parlamenta s Hrvatskom, te predsjednik Komisije Hrvatske biskupske konferencije za odnose s državom varaždinski biskup Josip Mrzljak, glavni imam zagrebački i zamjenik muftije Aziz Hasanović, državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi dr. Ante Zvonimir Golem i zastupnica u Hrvatskom saboru Marijana Petir. Moderator okruglog stola bio je predsjednik udruge Glas roditelja za djecu – GROZD Ladislav Ilčić.

Berndt Posselt istaknuo je da među kršćanima postoje dva nesporazuma u pogledu kršćanskih vrijednosti u Europi. Jedni ističu kako Europska unija može biti kršćanskija nego što su njezine države članice. Posselt upozorava kako ne možemo vjerovati da će cjelina biti bolja od pojedinih dijelova. Europa će biti onoliko kršćanska koliko su njezini kršćani aktivni. Druga pogreška je misliti da je Europska unija antikršćanska mašinerija koja će uništiti kršćanstvo. EU je poput određene vrste arene u kojoj se različite sile međusobno bore, a mi kao kršćani možemo biti uspješni samo ako se bavimo europskim pitanjima, a ne da se samo prepustimo, rekao je Posselt, te podsjetio kako je Rocco Buttiglione rekao: “Moramo se boriti za ovu Europu i u Europi zato što postoji samo jedna Europa”. Stoga se mi kao kršćani moramo baviti europskim integracijama. U EU kakva je sada, a to će biti još bolje kad će Hrvatska biti u njoj, ukoliko kršćani kojih ima 80 posto budu doista aktivni, niti jedan političar ne bi mogao raditi što hoće. No, znamo da to nije stvarnost. Moramo puno raditi da budemo većina ili kvalificirana manjina. Ali, moći ćemo mnogo napraviti zato što većina Europljana jesu kršćani i zato što su kulturni korijeni u Europi kršćanski, rekao je Posselt.

Anna Zaborska upozorila je kako treba izbjegavati teologizaciju politike kao i ideologizaciju religije. No, uključenje u javni život ne može stvarati kompromise u pogledu načela poštovanja ljudske osobe. Obitelj treba biti zaštićena u svojoj stabilnosti i svome jedinstvu modernim zakonima. Zakoni moraju poštovati slobodu roditelja u odgoju i obrazovanju, a društvo mora štititi maloljetnike i isto tako osloboditi ih modernih oblika poroka kao što je droga, prostitucija i sl., istaknula je.

Biskup Mrzljak istaknuo je da se postavlja pitanje kako sa spomenutim vrijednostima izaći u tzv. arenu ovoga svijeta, ili Pavlovski, na areopag svijeta. Na to se nadovezuju i druga pitanja poput onih zašto postoje fobije, strahovi, zašto pape Ivan Pavao II. i Benedikt XVI. moraju govoriti “ne bojte se, ne bojte se otvoriti vrata Kristu i usvojiti kršćanske vrednote”. Zašto je takva zatvorenost u Europi, a dakako i mi u Hrvatskoj svjesni smo toga kad je bilo govora o križevima, donošenju nekih zakona. Jednostavno, kao da ne možemo doprijeti u javnost, upozorio je biskup.
Također je podsjetio kako je II. vatikanski sabor govoreći o ateistima pitao ne samo njih, nego i kršćane jesu li oni više otkrivali Božje lice ili su ga možda nekada sakrili svojim životom, nisu pokazali tu svoju vjeru, nisu svjedočili. Dakle, važno je kako doći do medija, javnosti koja još nije sklona kršćanskim vrijednostima za koje se mi zalažemo. To nas ne smije obeshrabriti. Moramo izaći na taj areopag svijeta i nuditi te vrijednosti za koje mi vjerujemo da su dobre, stare, koje čuvamo dvije tisuće godina. Moramo hrabro s tim vrijednostima izaći pred ovaj svijet i svjedočiti riječima, ali i svojim životom, poručio je biskup Mrzljak.

Ef. Hasanović istaknuo je važnost takve rasprave uopće, kako bi se prepoznale određene kvalitete našega društva, te da se pošalje jasna poruka Europi. Mi se ponosimo našim društvom. Taj ponos proizlazi iz svih prava i vjerskih sloboda koje mi uživamo u ovom društvu i bio bih sretan da takva prava uživaju moja braća muslimani u Europi, rekao je Hasanović, te podsjetio kako su model rješenja muslimanskog pitanja uz Hrvatsku, riješile samo još Austrija, Španjolska i Belgija. Stoga želimo poručiti da je Hrvatska po svim kvalitetama Europa, te nas čudi kad ponekad iz Europe dođe drukčija ocjena, pa koristim priliku da poručim preko ljudi koji će izravno odlučivati o našoj sudbini da se mi zajedno zauzimamo za dobra i opće ljudske vrijednosti koje trebaju biti poštovane svugdje, rekao je ef. Hasanović.

Prenoseći pozdrave potpredsjednika Vlade i ministra Darka Milinovića, dr. Ante Zvonimir Golem, koji je ujedno EU koordinator za područje zdravstva, istaknuo je kako u pregovorima s Europskom unijom nije bilo nikakvih prisila. Naime, Europska unija postavlja minimalne standarde za članstvo. Mi se tim standardima trebamo prilagoditi, tj. riješiti na način kako odgovara Hrvatskoj. Osvrćući se na ulogu Crkve kao i vjerskih zajednica uopće, Golem je istaknuo njihovu važnost u hrvatskom društvu. Sve vjerske zajednice moraju biti savjest ovoga društva, upozorio je.

Marijana Petir zahvalila je europskim parlamentarcima na zalaganju za Hrvatsku, a posebno je zahvalu uputila Berndtu Posseltu. Istaknula je kako su oni kao vjernici laici “sol zemlje” i da moraju biti svjesni da će bez njih ta zemlja obljutaviti. Stoga je pred svima veliki zadatak i velika dužnost uključenja u javni život, tj. politiku, jer je politika onakva kakvi su ljudi u njoj. Podsjetila je i kako dokumenti II. vatikanskog sabora pozivaju na aktivnost u javnom životu, na sudjelovanje u aktivnostima, jer u suprotnom će naše mjesto zauzeti oni koji su manje dobri, manje sposobni i manje pošteni i koji će zastupati neke drugačije interese i druge vrijednosti, odnosno nevrijednosti.
Evidentan je nedostatak vjernika laika u politici, to se najbolje ocrtava u Hrvatskom saboru. Ako pogledamo donošenja samo dva zakona, onaj o suzbijanju diskriminacije i umjetnoj oplodnji, onda vidimo da postoji ili nedostatak političke hrabrosti ili nedostatak vjerodostojnih vjernika laika. No, tu valja istaknuti i pohvaliti aktivnost na području civilnog sektora, osobito udruge “Grozd”, Hrvatskog katoličkog liječničkog društva, Hrvatskog Caritasa. Oni su ne samo za zastupnike pripremili stručne argumente, nego su se potrudili svoje mnogobrojno članstvo animirati i uputiti da se s argumentima obrate dužnosnicima na razini Vlade i Sabora, i kao što se vidjelo, rezultat nije izostao. Bio je to dokaz da se zajedno mogu zaštiti opće ljudske vrijednosti dostojanstvo čovjeka, obitelji, i da se u konačnici može utjecati na zakone koji se donose, premda nam se ponekad čini da to nije moguće. Svi smo kao građani pozvani baviti se politikom na ovaj ili onaj način, pa smo stoga pozvani i utjecati na stvari koje se događaju i na izbor ljudi koji će nas zastupati, rekla je Petir.

.