Zagreb, (IKA) – Ove se godine navršava točno stotinu godina od događaja poznatog kao Oktobarska revolucija. Tim povodom Hrvatsko katoličko sveučilište organiziralo je poseban okrugli stol, jer se radi o događaju koji je imao veliki utjecaj na politički i društveni razvoj XX. stoljeća. Kako bi predstavili neke od posljedica do kojih je doveo boljševički prevrat i potonje preuzimanje vlasti u Rusiji na okruglom stolu nastupila su petorica istaknutih poznavatelja prilika tog doba: doc. dr. Ivica Šola, izv. prof. dr. Ivica Miškulin, dr. Robin Harris, prof. dr. Ivo Banac i prof. dr. Gordan Črpić. Tematizirali su ključne aspekte koji su doveli do Oktobarske revolucije te predstavili najvažnije posljedice tog događaja, poput Komunističkog manifesta, obilježja boljševičkog preuzimanja vlasti u Rusiji i prirodi režima uspostavljenog u Sovjetskom savezu, odnosa komunističkih režima prema vjerskim zajednicama, utjecaju na etiku rada itd.
Moderator skupa bio je dr. Miškulin s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, koji je održao i izlaganje o temeljnim značajkama komunističkih režima u XX. stoljeću. Naglasio je dva događaja koja su uz stupanje Sjedinjenih Američkih Država u rat bitno utjecala na tijek I. svjetskog rata. To su izbijanje pandemije „Španjolske gripe”, jedne od najvećih katastrofa u povijesti čovječanstva, te druge katastrofe, uspostava boljševizma kao društvenog poretka u tadašnjoj Rusiji, odnosno u Sovjetskom Savezu. „Temeljna značajka svih komunističkih režima je da su oni neprijatelji demokracije, vjerskih i ekonomskih sloboda. Teror je ugaoni kamen svakog komunističkog uređenja – komunizam je odgovoran za smrt nekoliko stotina milijuna ljudi. Boljševici uvijek uspostavljaju dvostruku stvarnost: diktaturu i propagandu, koja uvjerava u nešto drugo. Tako se diktatura predstavlja kao spas, što je u Jugoslaviji poprimilo oblik navodnog „komunizma s ljudskim licem”, popularnog trećeg puta”, istaknuo je Miškulin. Pokazao je zatim kako su zemlje s komunističkim uređenjem u pravilu agresivne, one su 15 puta sklonije napasti svoje susjede od zemalja s demokratskim uređenjem.
Dr. Šola sa Sveučilišta J. J. Strossmayer iz Osijeka rekao je da je preveo Komunistički manifest da bi pokazao da je dokument sam po sebi poziv na nasilje. Karl Marx pozivao je na nasilje u Komunističkom manifestu, a Staljin je bio izvršitelj tih ideja – uvodeći prisilni rad, oduzimanjem zemlje seljacima, prisilnim radom za sve itd. U drugom dijelu izlaganja Šola je iznio tezu koja je danas dosta zastupljena u hrvatskoj javnosti, prema kojoj je komunizam navodno bio plemenita ideja, ali čija provedba nije uspjela te pokazuje da je riječ o novoj manipulaciji.
Dr. Harris izlagao je o komunističkom teroru nad vjerskim zajednicama, čiji je vrhunac dosegnut za vrijeme Staljinove vlasti. Pokazuje da su komunistička uređenja pravoslavnu vjeru manje suzbijali od katoličke. Nadalje je ustvrdio da je teror nad Katoličkom Crkvom bio izrazit u Hrvatskoj, no da je katolička vjera upravo u Hrvatskoj ostala najvitalnijom – presudnim zaslugama kardinala Stepinca.
Dr. Banac istaknuo je elemente koji su bili vezivno tkivo komunizma: ukidanje posjeda na zemlju, nacionalizacija banaka, monopol nad vanjskom trgovinom, rukovodeća uloga Komunističke partije u zemlji. S tim u vezi naveo je postulate Komunističke partije: a) komunistička partija je jedina sposobna provesti revoluciju, b) u zemlji smije postojati samo jedna komunistička partija, c) partija mora biti centralizirana i uređena vojničkom disciplinom, d) u svakom djelu društva moraju postojati komunističke ćelije. Daljnji elementi su monopol vlasti, sprječavanje trodiobe vlasti, državni teror, vojska odgovara komunističkoj partiji.
Dr. Črpić, prorektor za organizaciju i poslovanje HKS-a, u izlaganju „Komunizam i rad: primjer Jugoslavije” analizirao je koliko je komunizam promijenio radnu etiku i vrijednosti društava koji su mu bili izloženi. Naveo je tri najčešća pristupa promatranju ideologije komunizma: prva teza je da je komunizam propao zbog nekonkurentnosti, druga teza je da je propao zbog antropoloških razloga, a kao treću tezu navodi da se komunizam sekularizirao i stoga propao (Josip Županov). U kritici samoupravnog socijalizma Črpić je pokazao kako se u Jugoslaviji stvarao kult nerada i kako se dogodio „pakt o nenapadanju” neradnika. „Model prema kojem se uspješnog ne nagrađuje, a neuspješnog radnika tolerira, hrvatsko društvo baštini i danas. Na djelu imamo i dalje uravnilovku; upravljači se skrivaju iza sustava; prepisujemo zakone koji se ne mogu implementirati; na djelu je jedna vrsta anti-intelektualnog stava, a privatnika se smatra lošim „per se”. Događa se proces koji bi mogli nazvati modernizacijom unazad”, upozorio je dr. Črpić.
U završnom dijelu izlaganja razvila se diskusija uz pitanja i komentare publike. Vladimir Šeks tako je naglasio kako je u hrvatskom društvu danas ponovno na djelu oživljavanje ideje o Jugoslaviji uz isticanje navodnih prednosti života u komunizmu. Skup je završio slaganjem oko ideje da bi se trebao organizirati nastavak okruglog stola s pitanjem u kojim modificiranim oblicima su tradicije komunizma preživjele i žive i danas u Hrvatskoj.
Doc. dr. Krunoslav Novak zajedno sa studenticama 3. godine preddipolomskog sveučilišnog studija Komunikologija Katijom Matijašević i Veronikom Novoselac zabilježio je okrugli stol o Oktobarskoj revoluciji kamerom. Reportaža se može pogledati na www.youtube.com/watch?v=bFl_bTUveR4.