Sarajevo, 13. 6. 1999. (IKA) – Okrugli stol na temu: “Od pomirenja i oproštenja do istine i pravde” održan je 12. lipnja u organizaciji Komisije “Pravda i mir” Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, u Sarajevu. Nazočni su bili, među stotinjak sudionika, nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, mostarski biskup Ratko Perić, predsjednik Židovske općine Jakob Finci, provincijal franjevaca provincije Bosne Srebrene fra Petar Anđelović, zamjenik visokog predstavnika u BiH Jacques Klein, američki i iranski veleposlenici, te brojni društveno-politički djelatnici. U ime “Justitia et pax” BK BiH, pozdravnu riječ uputio je fra Ivan Bubalo, istaknuvši da je cilj skupa s različitih stajališta progovoriti o mogućnosti, potrebi i značenju pomirenja. Skup je započeo izlaganjem kardinala Vinka Puljića, koji je sa stajališta Katoličke Crkve iznio zabrinjavajuće podatke o broju vjernika katolika u odnosu na vrijeme prije rata u BiH. On je podsjetio kako je u Bosni i Hercegovini u travnju 1991. godine živjelo 4.377,000 stanovnika, od toga 852.000 katolika, a u tijeku rata broj katolika smanjen je na polovicu. Kardinal Puljić dao je naslov svojemu izlaganju “Imperativ oproštenja” u kojem je, obrazloživši pojam i potrbu oproštenja, iznio katoličko gledište na pomirenje kao imperativ, jer se pomirenjem “čovjek oslobađa zla i osposobljava za činjenje dobra”. Jakob Finci održao je predavanje pod naslovom “Jahve i Izrael: oproštenje i pomirenje”. On je istaknuo kako prema židovstvu nema kolektivne, nego samo pojedinačne krivnje i odgovornosti. O učenju pravoslavne Crkve o oproštenju i pomirenju govorio je Nemanja Dražić. Pozivajući se na navode iz Biblije, Dražić je zorno prikazao kako se Bog, čiji bi primjer trebao slijediti i čovjek, zalaže za mir i pomirenje, te je istaknuo da to nije problem vjernika, već nevjernika koji su, kako je rekao, “u većini”. Prof. dr. Neven Šimac govorio je o “Oproštenju i pomirenju u svjetlu sekulariziranog Zapada”. U svom izlaganju iznio je niz, često i oprečnih, izričaja i djelovanja na temu mira i pomirenja, te je citirao mnoge filozofe i mislioce iz kršćanstva i judaizma. Obrativši se međunarodnim predstavnicima, iznio je više konkretnih primjera neslaganja “riječi i djela” u odnosu međunarodne zajednice prema Bosni i Hercegovini u ratnome i poratnom razdoblju. Susret je završen zahvalom kardinala Puljića svim sudionicima i gostima.