Kotor, (IKA) – Okrugli stol „Kotorski i dubrovački biskup Pavao Butorac – život i djelo” održan je u četvrtak, 2. lipnja u crkvi sv. Pavla u Kotoru u organizaciji Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore i uz podršku Kotorske biskupije, Hrvatske bratovštine Bokeljske mornarice 809- Rijeka i Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar – Podružnoga centra Dubrovnik.
Na okruglom stolu o mons. Butorcu sudjelovali su dr. sc. Marinko Tomasović koji je govorio na temu Udio benediktinaca u zapadnjačkim okvirima bokokotorskog prostora u djelu Pavla Butorca, mr. sc. Ivan Armanda je održao izlaganje Msgr. Pavao Butorac i picokare na području Dubrovačke biskupije), a dr. sc. fra Hrvatin Gabrijel Jurišić Msgr. Pavao Butorac apostol štovanja Bogorodice Marije. Dr. sc. Vinicije Lupis je izlagao na temu Biskup Pavao Butorac u hrvatskoj historiografiji, mr. sc. don Dejan Turza iznio Petogodišnje izvješće (1938.-1942.) o stanju u Dubrovačkoj biskupiji dok je Željko Brguljan Biskup Pavao Butorac u poratnom razdoblju: odnosi s komunističkim vlastima. Prof. dr. sc. Tonči Matulić koji je predstavio knjigu blagopokojnog biskupa dr. Pavla Butorca „Problem kulture” koja je objavljena 1966. godine u Dubrovniku.
Mons. Pavao Butorac rođen je 26. ožujka 1888. godine u Perastu. Gimnaziju je pohađao u Kotoru, teologiju u Zadru, a od 17. srpnja 1910. godine bio je svećenik Kotorske biskupije. Tri godine je upravljao župom u Dobroti, a potom je vršio službu katehete u Kotoru, Zadru, Splitu, te ponovno u Kotoru. Imenovan je kotorskim biskupom i posvećen je 6. veljače 1938. godine. Kotorskom biskupijom upravljao je do 1960. godine. U veljači 1940. mons. Butorac je imenovan apostolskim upraviteljem Dubrovačke biskupije. Do 1944. godine tu je službu vršio iz Kotora, a onda se preselio u Dubrovnik. Godine 1950. imenovan je dubrovačkim biskupom, te apostolskim upraviteljem Kotorske biskupije. Od 1960. ostao je samo dubrovački biskup.
Bio je plodan teološki pisac, pa je 1964. počašćen titulom “doctor honoris causa”. Umro je 22. studenog 1966. godine i pokopan je na Dančama.