Zagreb, 23. 11. 1995. (IKA) – O tridesetoj obljetnici završetka Drugoga vatikanskog koncila uredništvo hrvatskoga katoliekog tjednika Glas Koncila okupilo je u srijedu, 22. studenoga, oko okrugloga stola istaknute katolieke teologe i publiciste: dr. Tomislava Šagi Buniaa, dr. Bonaventuru Dudu, prof. Željka Mardešiaa, dr. Marjana Jureeviaa, s. Ines Kezia, dr. Nedjeljka Aneiaa, dr. Stjepana Kušara i don Živka Kustiaa. Iz uredništva su sudjelovali dr. Josip Ladika i Ivan Miklenia.
Bio je to, nakon dugo vremena ponovni takav susret za otvoreno i strueno promišljanje o Drugome vatikanskom koncilu, te o stvarnoj provedbi njegovih odluka i smjernica u Katoliekoj Crkvi me?u Hrvatima – kako u dugim desetljeaima komunistieke vladavine tako i u najnovije demokratsko doba. Razgovor je trajao oko tri sata a bit ae objavljen u više iduaih brojeva Glasa Koncila.
Prof dr. Tomislav Šagi Bunia, najpoznatiji hrvatski teolog, koji je u ono doba bio teološki savjetnik koncilskoga oca kardinala Franje Šepera, rekao je da je taj koncil vjerojatno najvažniji nakon apostolskog koncila održanog u Jeruzalemu g. 50. poslije Krista. Onda je Crkva iz uskih okvira staroga Izraela izašla u Sredozemlje i Europu, a sad je iz europskoga kruga zakoraeila u cijeli svijet. Crkva se je Koncilom predstavila kao sluškinja ljudskoga roda koja u svakom eovjeku gleda Krista Boga. Koncilska Crkva ne smatra da uvijek ima vremena, nego vrijeme shvaaa kao priliku, kao pravi eas, te polaže veliku pozornost otkrivanju znakova vremena.
Prof. dr. Bonaventura Duda, franjevac i jedan od najpoznatijih hrvatskih teologa, istaknuo je kako je s Koncilom Crkva shvatila da Objava nije skup istina, nego osoba – Krist. Crkva je pozvana pretjecati vrijeme. Po njoj je Krist utjelovljen u svijet te je ona sakrament jedinstva cijeloga svijeta. Treba vjerovati da Krist sada djeluje po eovjeku, te treba i u sebe vjerovati. Ivan Pavao II. je upozorio kako su europski narodi upravo g. 1989. preuzeli rizik slobode na što Koncil poziva, te se može reai da je urušavanje komunizma jedno od temeljnih plodova Drugoga vatikanskog koncila.
Istaknuti splitski katolieki sociolog laik prof. Željko Mardešia, donedavno u katoliekoj javnosti poznatiji pod pseudonimom Jakov Jukia, upozorio je kako je i na našem podrueju Koncil postao znakom mnogih svrstavanja i prijepora. U ono su doba on i njegovi mladi vršnjaci s velikim zanimanjem pratili Glas Koncila, ueili novi crkveni jezik i ugra?ivali se u koncilsku misao. Sve se to doga?alo u ondašnjem ozraeju marksizma kao neslobode, te su ljudi živjeli kršaanstvo kao oporbu toj neslobodi. Crkva je i u ono doba i danas prolazila kroz poro?ajne bolove ra?anja svoga novog lica.
Rijeeki teolog dominikanac dr. Marjan Jureevia reee da je za njega Koncil uosobljen u liku pape Ivana XXIII. koji se pojavio kao prorok na eelu Crkve. Bio je to koncil proroeanstva koje još u Crkvi nije ostvareno. Crkva se još nalazi u razdoblju svojevrsnoga koncilskog “friziranja” izvanjskih primjena koncilskih promjena. Ponu?eno je novo poimanje eovjeka koje još nije doreeeno. U pokoncilskom razdoblju pojavile su se sve opasnosti koje je Koncil najavio, te se može reai, sjeaajuai se velikoga koncilskog spisa “Radost i nada”, da je uveliko prošlo vrijeme te radosti, te je ostala samo nada.
S. Ines Kezia iz Družbe klanjateljica krvi Kristove, jedna od najpoznatijih hrvatskih teologinja, sjetila se duge zvonjave kojom je u ono doba bio najavljen Drugi vatikanski koncil u njezinoj rodnoj Banja Luci. Rekli su joj da ae to biti koncil za jedinstvo me?u kršaanima i da su i mali ljudi jako važni. Istaknula je i pitanja položaja žena u Crkvi u svjetlu koncilskoga ueenja.
Urednik ugledne splitske teološke revije “Crkva i svijet” dr. Nedjeljko Aneia istaknuo je da se Crkva s Drugim vatikanskim koncilom odrekla proklinjanja i osu?ivanja negativnih pojava, odlueila izaai iz geta i višestruko se otvarati prema drugima i drugaeijima. Nažalost, ni me?u sveaenstvom ni me?u višim crkvenim predstojnicima Koncil nije dovoljno poznat.
Teolog dr. Stjepan Kušar s Katoliekoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu sjeaa se iz rane mladosti kako je prvi plod Koncila bio stanoviti nemir u ljudima. Vea u ono doba sveaenici su o Koncilu govorili više oduševljeno nego sadržajno. Kušar je upozorio kako suvremeni ljudi ne traže da im se vjera dokazuje ili tumaei, nego se prije svega pitaju zašto mi hoaemo biti kršaani. Ljudi se i prema vjerskim sadržajima odnose kao prema neeemu što se na tržištu nudi i što se slobodno izabire po vlastitom ukusu i za vlastitu upotrebu.
Don Živko Kustia, dugogodišnji urednik Glasa Koncila a sada urednik Informativne katolieke agencije u Zagrebu, usporedio je sadašnje stanje Crkve sa stanjem staroga Izraela prije Kristove smrti i uskrsnuaa. Ivan Pavao II. trajno svjedoei kako se Crkva mora u sebi preobraziti da bi mogla iznova naviještati Evan?elje suvremenom svijetu, a ta preobrazba ne može biti plod nikakve vještine, nego otajstveno umiranje s Kristom. Nitko još ne vidi sve razmjere toga otajstvenog umiranja i uskrsnuaa Crkve našega doba, ali Koncilom osnažena vjera daje sigurnost.
Nakon pojedinaenih izlaganja sudionika razvio se vrlo otvoren i sadržajan razgovor u kome su dotaknuta mnoga bolna i presudna pitanja položaja i uloge Katolieke Crkve u suvremenim prilikama izgradnje demokratskog društva u novoj hrvatskoj državi.