Slavonski Brod, (IKA) – Okrugli stol o hrvatskoj kulturi Bosne i Hercegovine održan je u srijedu 2. lipnja u franjevačkom samostanu u Slavonskom Brodu u sklopu Tjedna kršćanske kulture. O temi su govorili dr. fra Božo Lujić, profesor biblijskih znanosti na KBF-u u Zagrebu i gostujući profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu, te hercegovački franjevci fra Ante Marić iz Mostara, knjižničar provincijske knjižnice, i fra Vendelin Karačić iz Širokog Brijega, pročelnik Vijeća za sakralnu umjetnost, liturgiju i kulturnu baštinu pri Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji. Svaki je predavač sa svoga aspekta rada govorio o kulturnom, vjerskom i nacionalnom djelovanju franjevaca u BiH kroz 700 godina. Tako je dr. Lujić istaknuo što je sve bitno novo donio sv. Franjo, a što se utjelovilo u bosanskim franjevcima koji su došli u nove povijesne prilike i uspjeli se prilagoditi svim ostalim prilikama za vrijeme turske, austrougarske vlasti i dalje, sve do danas te uvijek bili znak nove nade i budućnosti. Fra Vendelin Karačić donio je informacije o likovnoj kulturi i umjetnosti kao bitnoj sastavnici kršćansko – katoličkog identiteta žitelja BiH, a na temu “knjižnica i viktimologija” govorio je fra Ante Marić.
Predavači su zaključili kako su franjevci nakon svih 700 godina pokušavali prenijeti osnovnu misao sv. Franje, a ta je da se ne smije ići na štetu konkretnog čovjeka. Uspijevali su spojiti opće-univerzalno, katoličko s partikularnim-prostornim te uvijek znali pronaći modus vivendi na tim prostorima i onda kad je bilo jako teško. Tako su franjevci prvi pisali knjige, otvarali škole bili liječnici… Predavači su također istaknuli da su franjevci bili prvi čuvari i širitelji i vjere i kulture u BiH i jezgra hrvatstva i kršćanstva na našim prostorima. Govoreći o djelovanju franjevaca kroz noviju povijest za vrijeme i poslije Domovinskog rata, predavači su kazali kako su franjevci i u tim teškim razdobljima unatoč brojnim razaranjima, kako materijalnim i još više duhovnim, ostali sa svojim narodom te tako sačuvali ono najvažnije, vjeru, a tako i brojne umjetnine i književno blago i bili prvi povratnici koji su gradili crkve i okupljali izbjegli puk. Na plodnoj raspravi nakon izlaganja zaključeno je da je franjevačka misao i ljubav prema sv. Franji među vjernicima laicima, ali i onima koji ne vjeruju danas jako velika i da je to snaga franjevačkog pokreta, što se posebno očituje u angažmanu intelektualaca koji su na svim područjima kulture prisutni, bore se i donose važne odluke.