Zagreb, 22. 11. 2000. (IKA) – Na poticaj Hrvatske udruge katoličkih gospodarstvenika i Njemačke zaklade Hannsa Seidela 21. studenog u Zagrebu Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska udruga poslodavaca i Savez samostalnih sindikata Hrvatske organizirali su javnu tribinu – okrugli stol pod naslovom “Kuda ide hrvatsko gospodarstvo godinu dana poslije”. Tribina je održana s nakanom da potakne hrvatske društvene i gospodarske čimbenike na razgovor oko održivih putova razvitka hrvatskog gospodarstva u kontekstu poticanja zapošljavanja. Riječima pozdrava obratili su se Zlatko Tomčić, predsjednik Hrvatskog državnog Sabora, koji je bio i pokrovitelj skupa, mons. Mile Bogović, biskup ličko-senjski i predsjednik Vijeća za laike HBK, te Angela barunica Adamovich, voditeljica ureda Hanns Seidel Stiftung u Zagrebu, a nakon kojih su prof. Tomislav Ladan i dr. fra Mirko Mataušić ukratko predstavili zbornik “Nezaposlenost, zaposlenost u Hrvatskoj”, koji donosi 44 priloga iz pera 39 autora koji nastoje osvijetliti problem nezaposlenosti u Hrvatskoj. Uz dr. Dražena Kalogjeru, člana Hrvatskog razvojnog foruma, predavači okruglog stola bili su mr. Sanja Crnković Pozaić, iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, dr. Vladimir Mrčela, predsjednik Hrvatske udruge katoličkih gospodarstvenika, mr. Željko Ivančević, ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca, Vitomir Begović, glavni tajnik Vijeća Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, dr. Boris Vujčić, zamjenik Guvernera Hrvatske narodne banke, dr. Mladen Vedriš, član Hrvatskog razvojnog foruma, te Stjepan Šafran, predsjednik Hrvatske obrtničke komore. Potkrijepivši svoj govor statističkim podacima koji otkrivaju ogroman porast nezaposlenosti u Hrvatskoj Pozaić kritički je ukazala na “određenu bolest koja se sastoji u tome što mi kao pojedinci još nismo spremni sebe gledati kao osobe koje su dio ovog društva i dio njegove krize, a koje bi nastojale dati vlastiti doprinos rješavanju dotičnog problema”, upozoravajući time na etiku kao važan segment unutar rješavanja problema nezaposlenosti. Ujedno se kritički osvrnula na neadekvatnu kvalificiranost menagera u Hrvatskoj, a koja je po njenom mišljenju također jedan od uzroka koji koči mogući izlazak iz postojećeg stanja. Dajući svoj prilog analizi Mrčela je zaključio kako su objektivne mogućnosti materijalnog, intelektualnog i duhovnog kapitala sa kojima raspolaže hrvatsko društvo anestezirane i troše se na putovima koji ne vode održivom razvoju društva, stoga je izrazio potrebu novih pristupa, promjeni puta i utvrđivanja sustava zajedničkih vrijednosti našeg društva kao podloge socijalno-gospodarskog modela koji bi povezivao gospodarsku stabilnost sa socijalnom sigurnošću. Politički svjetonazor i pluralizam relativizirao je sva načela čime je hijerarhija vrijednosti potpuno poremećena ili je uopće nema, rekao je Mrčela, te nastavio: “Tranzicijske zemlje, pa i Hrvatska su vrijednosti tzv. zapadnog društva gotovo euforički prihvatile, ne vodeći računa o svojim zajedničkim vrijednostima”. Prevelik je broj naših građana uljuljan u uvjerenju da će netko drugi riješiti taj problem, kazao je između ostalog Ivančić, a na tematiku kojom se ispunjavaju stranice naših novina a u kojoj nema gotovo ništa o rješenju pitanja nezaposlenosti osvrnuo se Begović, jer se pozornost posvećuje svemu samo ne bitnome. Nakon predavanja održana je rasprava u kojoj su potaknuta i ostala goruća pitanja.