Odžak, (IKA) – Održivi povratak bila je tema okruglog stola održanog 19. siječnja u hotelu Euro u Odžaku u BiH, u organizaciji općine Odžak, Županije posavske i Vijeća za sredstva društvenog priopćavanja Biskupske konferencije BiH. Sudjelovali su predstavnici mjesnih, županijskih, entitetskih i državnih vlasti, predstavnici Katoličke Crkve te udruga za povratak i nevladinih organizacija. Raspravljalo se o uspjesima, mogućnostima, perspektivama i poteškoćama za ostvarivanje održivog povratka na području BiH, a napose u Bosanskoj posavini.
Uvodnu riječ održao je predsjednik Vijeća za sredstva društvenog priopćavanja BK BiH banjolučki biskup Franjo Komarica. Istaknuo je kako svaki čovjek ima pravo na svoje rodno mjesto, a i dužnost da nešto učini za njega, jer to nije čovjekov, nego Božji izbor. “Tragova zločina još je puno i oni vape za ispravljanjem. Ispravljanje nepravde prema hrvatskom entitetu na području Republike Srpske, odnosno Županije posavske, uz osiguranje fizičke i materijalne pomoći kao i sve infrastrukture bitan je preduvjet održivog povratka. Puno se toga ovdje već učinilo, no od nas se očekuje da budemo vjerodostojni, da stavimo svoj um i srce i sve svoje sposobnosti u obrani svoga kraja i naravnog prava čovjeka na svoje rodno mjesto. Svi nas imaju pravo pitati što smo i koliko u tome učinili. Odgovorni smo poticati jedni druge u činjenju dobra. Crkva se također mora uključiti sa svim svojim snagama da bi pomogla našoj braći i sestrama”, poručio je, između ostalog, biskup Komarica.
Uvodničari su bili domaćini skupa premijer Posavske županije Mijo Matanović i načelnik općine Luka Jurić.
Govoreći o kronološkim događanjima od 1996., kada je započeo povratak, pa sve do danas, načelnik Jurić rekao je kako je Odžak koji je 1996. bio potpuno razoren i nenaseljen prostor danas iznimno dobar primjer obnove i povratka. Naveo je da su za održivi povratak važna dva vida sigurnosti kao temelji na kojima se sve ostalo gradilo – postignuti osjećaj sigurnosti nazočnošću vojske, formiranjem policijske postaje i sudova (općinski i županijski) i omogućavanje bolničkog liječenja uspostavljenjem Doma zdravlja. Istaknuo je da je povratku znatno pridonio povratak vjerskih službenika, u prvom redu Rimokatoličke Crkve zatim Islamske zajednice i Srpske pravoslavne Crkve, kao i Caritas, obnova gospodarstva i infrastrukture, sportskih kolektiva, a obnavlja se i institucionalizirana kulturna djelatnost.
Svi izlagači složili su se da je velika uloga Crkve i svećenika koji su se prvi vratili na porušena područja i bez kojih sav trud ne bi uspio.
Na okruglom stolu doneseni su zaključci. Povratak u BiH, a posebno u Bosansku posavinu je aktualan, moguć i provediv, čemu je uspješan primjer općina Odžak i Županija posavska; uz istinsku volju političara BiH, Hrvatske i međunarodne zajednice potrebno je poraditi na povratku Hrvata, jer ih se do sada najmanje vratilo, posebno u Republiku Srpsku, zadaća je svih hrvatskih političara i medija stvaranje strategije i ozračja održivog povratka Hrvata na prostore odakle su prognani. Dosadašnji način povratka Hrvata u RS je neuspješan i potrebno ih je vraćati u ciljanim skupinama uz osiguranje osnovnih životnih potreba te omogućiti pravo na povratak u rodni kraj i život dostojan čovjeka, i, naposljetku, ažuriranje popisa birača. Svi sudionici okruglog stola izrazili su zahvalnost Republici Hrvatskoj na svekolikoj pomoći u povratku Hrvata, očekujući da će ta pomoć i u budućnosti biti veća.
Nakon pitanja i prijedloga sudionika uslijedila je konferencija za novinare, na kojoj je biskup Komarica, ne skrivajući svoju radost, posebno zahvalio novinarima i kućama koje predstavljaju na velikom odazivu, ukazavši im na važnost njihovoga pravovremenog i istinitog informiranja javnosti.