Zagreb, 23. 3. 1999. (IKA) – Okrugli stol o temi “Radno zakonodavstvo jučer, danas, sutra” održan je 22. ožujka u prostorijama Tribine grada Zagreba. Okrugle stolove u sklopu Studija društvenoga nauka Crkve o temama “Otvorena pitanja o radu i zapošljavanju u Hrvatskoj” priređuju Hrvatska udruga katoličkih gospodarstvenika i Hrvatski katolički radio u suradnji sa Zakladom Hannsa Seidela i Svjetskom bankom. Na Okruglom stolu koji je vodio dr. fra Mirko Mataušić, govorili su predsjednik HUKG-a dr. Vladimir Mrčela, prof. Tomislav Ladan, Petar Šribar iz Ministarstva rada i socijalne skrbi, odvjetnik Ivica Crnić, prof. dr. Bonaventura Duda, Boris Kunst iz Udruge radničkih sindikata Hrvatske, dipl. iur. Krešimir Rožman i predstavnik Agrokora Damir Kuštrak. “Organizirali smo ove Okrugle stolove za razgovore, jer kako je rekao nadbiskup Bozanić 80% stanovništva Hrvatske su katolici, te nas to obvezuje na razgovore koji bi pomogli u rješavanju postojećih problema”, istaknuo je fra Mirko Mataušić. Petar Šribar u svojem je izlaganju naveo kako zakon o radu djeluje u krajnje nepovoljnim uvjetima. Poslodavci i čelnici sindikata slažu se da nije problem u zakonu o radu, već u primjenjivanju tog zakona. “Problem je velik broj zaposlenika koji rade, ali nisu u radnom odnosu”, istaknuo je Šribar. Rekao je kako je u javnim poduzećima stanje razmjerno bolje, jer su zaposleni zaštićeni pomoću kolektivnih ugovora, te dodao kako “postoje veliki problemi u radnim odnosima i zbog toga što je naš proračun socijalni, a ne i razvojni, što bi trebao biti”. “Problem je i u tome što niz poslodavaca mjesecima ne isplaćuje plaće, što dovodi do štrajkova. Poslodavci bi trebali izdvajati dio u fond iz kojeg bi isplatili zaposlenika u slučaju stečaja. Problemi su osim u gospodarskoj, i u ekonomskoj politici koja zadržava gospodarstvo”, rekao je Šribar. Ivica Crnić govorio je o modelima radnog zakonodavstva u svijetu i temeljnim uporištima zakona o radu u Hrvatskoj. Rekao je da suci koji primjenjuju zakon o radu trebaju imati na umu da se taj zakon sutra može primijeniti i na njih. “Novi hrvatski zakon o radu je bitan iskorak prema srednje-europskom zakonodavstvu, jer kroz njega je provedeno mnogo konvencija”, rekao je Crnić. Dodao je da se mora mijenjati svijest poslodavaca i zaposlenika, gdje osobitu važnost imaju sudovi. “Pred sudovima ima oko milijun neriješenih sporova. Otpuštanje radnika je sve češće, a nisu svi ni zakonski dopušteni. Smisao sudske zaštite je besmislena, zbog broja sudskih sporova koji traju i godinama, gdje neispunjavanje postaje nešto normalno u društvu”, istaknuo je Crnić. Naveo je da pred sucima postoji zakonska osnova gdje bi se suci bavili isključivo tim predmetima. “U pravnim odnosima zaposlenika i poslodavca mora postojati ravnoteža, odnosno određeno davanje i protudavanje”, završio je Crnić. Fra Bonaventura Duda govorio je o evanđelju rada, rekavši da Crkva pokušava odgovoriti na probleme rada, prvenstveno vrednujući rad. “Čovjek treba raditi na dostvaranju svijeta, jer rad produžuje Božje sustvaranje”, istaknuo je Bonaventura. Rad je i izložen nadmoći i zlouporabi čovjeka. “Papinske enciklike govore o temeljnom vrednovanju ljudskoga rada”, rekao je fra Bonaventura, te dodao kako rad ostvaruje ljudsku uzajamnost i solidarnost. Naveo je da je u Bibliji rad normalno postojanje čovjeka, gdje je i Stvaranje prikazano u obliku radnoga tjedna, te da pred čovječanstvom stoji još golem posao.
Boris Kunst rekao je kako mnoge stvari možda nije trebalo mijenjati u radnom zakonodavstvu, jer ovaj zakon o radu većim djelom pogoduje poslodavcima. “Zakonom su ukinuta stečena prava od zaštite radnog mjesta, od zaštite od otkaza. Poslodavci zbog kršenja zakona o radu ne odgovaraju nikome. Jako malo ih primjenjuje taj zakon i cijeni rad zaposlenika. Zakon se mora primijeniti ne pisanim potvrdama, već ugovorom o radu odmah kod osnivanja radnog odnosa. Pitanje štrajka također je loše uređeno u zakonu o radu. Kad su radnici štrajkali, zbog nedobivanja plaća, Sindikat je snosio velike posljedice”, rekao je Kunst, posebno istaknuvši kako bi trebalo ozbiljno razmisliti o specijaliziranim sudovima za radne sporove. Krešimir Rožman govorio je o postojećem radnom zakonodavstvu i stajalištima sindikata. Poput ostalih, slaže se da je zakon manje više prihvatljiv, za što su zaslužni sindikati koji su zakon poboljšali, ali i da je najvažnija provedba zakona. Problemi poput otkaza i neisplata plaća mogu se riješiti nekim promjenama zakona, odnosno dopuštanjem štrajkova i jačim udruživanjem sindikata, te primjenom kolektivnih ugovora. Damir Kuštrak rekao je da je razlog i svrha poduzetništva da iz toga proiziđe neki proizvod ili usluga, koji će konkurirati na domaćem i stranom tržištu. Dodao je kako Agrokor primjenjuje kolektivne ugovore, te da bi “zakonodavstvo s aspekta poduzetništva trebalo biti fleksibilnije”.