Zagreb, 25. 11. 1995. (IKA) – “Borba protiv rasizma, ksenofobije, antisemitizma i netrpeljivosti”, naziv je dvodnevnoga okruglog stola koji je, na poticaj Vijeaa Europe, a u organizaciji Hrvatskoga helsinškog odbora za ljudska prava održan 23. i 24. studenoga u velikoj dvorani Hrvatskoga novinarskog društva u Zagrebu. Skupu, na kojemu su bili nazoeni i predstavnik iz Predsjednikova ureda Slobodan Lang, savjetnik u Vladi Republike Hrvatske Ivan Majdak, zamjenik ministra unutarnjih poslova Zlatko Gledec te ugledni vjerski, znanstveni i kulturni djelatnici predsjedao je Ivan Zvonimir Eieak, predsjednik Hrvatskoga helsinškog odbora. “Tako dugo dok netko ne na?e snage da ovdje definira pravedan mir, na ovim ae prostorima živjeti sjeme rata”, istaknuo je predsjedatelj u pozdravnom govoru te nastavio: “Naein na koji je sklopljen daytonski mir je kriv, jer se raspravlja najviše o izgradnji kuaa i porušenih objekata, a ne o izgradnji mira iznutra”. Govoreai o ciljevima okruglog stola Eieak je istaknuo: “Kako uspostaviti novi sustav vrijednosti kao melem na rane svih onih koji su žrtve ovoga rata, to je tema ovoga skupa”.
Uime Vijeaa Europe, suorganizatora okrugloga stola, skupu se pozdravnim govorom obratio i Jeroen Schokkenbroek iz Odbora za ljudska prava Vijeaa Europe koji je, osvrauai se na nedavne sporazume u Daytonu istaknuo da “što god bila posljedica tih sporazuma, oni su znak nade da se može krenuti putem mira… Taj put mira ne može biti uspješan ako se ne stvori atmosfera tolerancije”. Govoreai o temi okrugloga stola, Schokkenbroek je ustvrdio kako su pojave spomenute u nazivu “zla protiv kojih se treba boriti” te kako su “promicanje tolerancije i obostranog razumijevanja svakako pozitivna mjera koju treba poduzeti”.
Na skupu su iznijete i primjedbe na nedovoljno jasno zauzimanje Crkve u suzbijanju netrpeljivosti te je Eieak više puta spomenuo kako ae HHO napisati izvješaa o stavu Crkve u tijeku akcija “Bljesak” i “Oluja”. I sam naziv “Crkva u Hrvata”, mišljenja je prof. dr. Ivan Pa?en, u sebi ima negativne konotacije koje upuauju na iskljueivost i netoleranciju. Govoreai o negativnim pojavama u Hrvatskoj, Drago Pilsel je ustvrdio kako se u Hrvatskoj “ignoriraju tzv. ‘manje’ vjerske zajednice, neke se proglašavaju sektama, a njihove najviše dužnosnike fanaticima”. Predavanja su održali i prof. dr. Josip Županov, profesor Fakulteta politiekih znanosti; Aleidus Woltjer, struenjak Vijeaa Europe za ustavno pravo; Orhideja Martinovia, odvjetnica i Jean-Paul Marthoz iz Me?unarodnog udruženja novinara. “Ovaj skup pokazao je kakvo je stvarno duhovno stanje u Hrvatskoj i da, nažalost, one strukture koje bi trebale voditi brigu o politiekoj dimenziji ovoga o eemu smo mi govorili to ignoriraju. Nadam da ae ljudi u nevladinim organizacijama i u Crkvi, koje bi trebalo povezivati zajednieko bavljenje prije svega moralnom dimenzijom politiekog problema, u buduanosti imati zajednieki jezik i više sura?ivati eak i kad polemiziraju; mislim da je i to puno zdravije nego kad šute”, izjavio je po završetku skupa Eieak Ikinom novinaru.