Na skupu su govorili znanstveni savjetnik Hrvatskog instituta za povijest i potpredsjednik Matice hrvatske prof. dr. sc. Mario Jareb, profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu izv. prof. dr. sc. Trpimir Vedriš i viši kustos u Muzejima Grada Dubrovnika mr. sc. Tonko Marunčić. Moderator je bio voditelj studija Povijest Jadrana i Mediterana na Sveučilištu u Dubrovniku izv. prof. dr. sc. Marinko Marić.

Na početku večeri okupljenima su se obratili dubrovački biskup Roko Glasnović i predsjednik Gradskog vijeća Grada Dubrovnika mr. sc. Marko Potrebica uime odsutnog gradonačelnika Mata Frankovića, a znanstvena savjetnica prof. dr. sc. Slavica Stojan predstavila je knjigu dr. Jareba napisanu povodom proslave obljetnice „Kralj Tomislav kroz tisuću godina“.

Biskup Glasnović je podsjetio kako Katolička Crkva 2025. proslavlja kao Jubilarnu godinu koju je proglasio papa Franje bulom „Nada ne razočarava“. Na nacionalnoj razini se proslavlja jubilej povezan sa Splitskim saborom održanim 925. godine. Te godine je tadašnji papa Ivan X. uputio pismo „dragomu sinu Tomislavu, kralju Hrvata, i Mihajlu, uzvišenom knezu Humljana, i prepoštovanom i presvetom subratu našem Ivanu, nadbiskupu svete Salonitanske Crkve, svim podložnim biskupima…“. Govoreći o značenju slavlja jubileja i obljetnica biskup je rekao kako „sjećanje kao takvo povezuje pojedinca sa zajednicom postajući zajedničkim spomenom koji ukorjenjuje njegov identitet, a zajednicu ojačava i povezuje“. Naveo je i druge sadržaje kojima se obilježavaju ovi jubileji te istaknuo središnje euharistijsko slavlje koje će se slaviti 5. srpnja u Tomislavgradu i na kojem će sudjelovati svi hrvatski biskupi.

Predsjednik Gradskog vijeća Potrebica je u slikovitom obraćanju povezao događaj na Duvanjskom polju 925. godine s aktualnom 2025. godinom u Dubrovniku poručivši kako je „naša odgovornost sačuvati hrvatsku državu, ono što nasljednici kralja Tomislava nisu napravili“. Spomenuo je ulogu liberalne demokracije u svijetu te kao način čuvanja hrvatske države istaknuo vođenje suverenističke politike te poručio kako je „odgovornost za državu na nama“.

Predstavljajući knjigu dr. Jareba, profesorica Stojan je rekla kako je u svijesti većine Hrvata kralj Tomislav prisutan kao povijesna veličina i utemeljitelj ujedinjenog, snažnog, neovisnog kraljevstva. Autor je istražio mit o Tomislavu što je u knjizi predstavljeno te je dr. Stojan govorila o nekim njegovim elementima. Prenijela je romantični zanos koji je nastao i širio se u hrvatskom narodu uz proslavu 1000. obljetnice Tomislavova krunjenja. U organizaciji svehrvatske proslave istaknuli su se osnivači Družbe „Braća hrvatskog zmaja“. Svoje izlaganje dr. Stojan je završila pitanjem: „Hoćemo li i mi, iz komfora zaštićenosti temeljnih vrijednosti društva i nacionalnih interesa, istim žarom i jednakim romantičnim zanosom poput naših ugnjetenih predšasnika proslaviti 1100. obljetnicu Hrvatskog Kraljevstva?“

Sudionici okruglog stola dr. Vedriš, dr. Jareb i mr. Marunčić govorili su detaljnije o povijesnim činjenicama i zanimljivostima vezanim uz kralja Tomislava i njegovu povijesnu ulogu te o svehrvatskoj proslavi tisućite obljetnice Hrvatskog Kraljevstva 1925. godine s naglaskom na proslavu u Dubrovniku i njegovom području kao i o planovima proslave 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva tijekom ove godine.

Dr. Vedriš je ustvrdio kako postoje „vrlo dobri razlozi“ za prihvaćanje pisama pape Ivana X. koji donose ključne podatke o Tomislavu i koji se čuvaju u Vatikanu, iako je riječ o ranonovovjekovnim prijepisima iz 16. stoljeća. Kazao je i kako o Tomislavu postoji znatno manje podataka u usporedbi s nekim drugim vladarima, ali zbog toga ne treba obezvrjeđivati njegovu ulogu. Istaknuo je da je za razumijevanje važnosti Tomislava potrebno poznavati širi povijesni kontekst što uključuje njegovu pobjedu nad Bugarima, a to je bio presudan događaj za budućnost hrvatskog naroda.

Govornik je nadalje pojasnio kako Ljetopis popa Dukljanina, srednjovjekovna kronika nastala dvjestotinjak godina nakon događaja, ne donosi nužno točne podatke te neka pitanja ostaju otvorenima za interpretiranje. Jedno od takvih pitanja je mjesto Tomislavove krunidbe za koje Ljetopis tvrdi da je bilo na polju Dalma. Od kraja 9. stoljeća unutar hrvatske historiografske tradicije je vrlo prošireno tumačenje da je riječ o Duvanjskom polju. Niz povjesničara danas to ne tumači tako. No, važnije od tog jednog detalja jest da je u djelu Konstantina Porfirogeneta detaljno opisana Hrvatska u ranom 10. stoljeću sastavljena od županija koje imaju svoje ime i svoje župane što upućuje na stupanj organiziranosti države, istaknuo je dr. Vedriš. Hrvatska je u tom trenutku u regionalnom kontekstu bila sila drugog reda koja je uspjela zaustaviti Bugare. Govornik se osvrnuo i na značenje Splitskih sabora za hrvatski narod i Crkvu u narodu. Vrijeme kralja Tomislava predstavlja jednu etapu u razvoju hrvatske državnosti i „moment afirmacije hrvatske države“, zaključio je dodavši kako ovu obljetnicu treba s ponosom proslaviti.

Dr. Jareb je govorio o svehrvatskoj obljetnici tisuću godina Hrvatskog Kraljevstva 1925. godine. Ideja o proslavi nastala je još 1905. godine, potaknuta mađarskom proslavom tisućljeća njihovog kraljevstva i vođe Arpada. U to doba u Europi je bilo uobičajeno slaviti razne obljetnice. Hrvatske zemlje su tada bile rascjepkane unutar Austro-Ugarske monarhije, pa se težilo stvaranju ujedinjene i slobodne Hrvatske. Došlo je do otkrivanja jednog simbola, hrvatskog kralja Tomislava koji je u svoje vrijeme ujedinio hrvatske zemlje.

Od tada kreću pripreme koje je Prvi svjetski rat zaustavio, pa su nakon završetka rata pripreme nastavljene u novim okolnostima. Hrvatska tada živi u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenca te nije bila „ni samostalna ni ujedinjena ni slobodna ni slavna, niti ima svog vladara“.

Izlagač na okruglom stolu se osvrnuo i na pitanje je li ta proslava bila hrvatska ili jugoslavenska istaknuvši kako su to bile prvenstveno hrvatske ‘plemenske’ proslave i nisu imale veze s naglašavanjem jugoslavenstva. Činjenica jest da je te 1925. godine Hrvatska seljačka stranka sa željom participiranja u vlasti u novoj državi poticala predstavnike srbijanskih elita s kraljem na čelu da se priključe proslavama. Objasnio je kako je to sve bilo na površini koja nije zahvaćala u dubinu.

U središtu proslave 1985. godine je bila izgradnja bazilike u tadašnjem Županjcu (danas Tomislavgradu). Među spomen obilježjima koji su do danas ostali prepoznatljivi je oznaka starohrvatskog pletera, konstrukt koji je nastao i isticao se početkom 20. stoljeća. Govornik se također osvrnuo na Družbu „Braća hrvatskog zmaja“ čiji dubrovački ogranak ove godine obilježava 100. obljetnicu.

Mr. Marunčić je još 2010. godine u Kneževu dvoru u Dubrovniku postavio izložbu „Proslava tisuću godišnjice Hrvatskog Kraljevstva (925 – 1925.) na dubrovačkom prostoru“ iza koje je ostao bogat popratni katalog. Kazao je kako ga je ta tema privukla, pa je istraživao i u arhivskim zapisima i na terenu. Istraživao je područje nekadašnje Dubrovačke Republike, s tim da Korčulu nije obuhvatio te se nada da će netko i to područje istražiti. Kao spomen na događaj krunjenja hrvatskog kralja Tomislava postavljeno je diljem istraživanog prostora oko 40-ak spomen-ploča.

Proslava je počela u Konavlima i onda se dalje širila. Središnja proslava bila je u Dubrovniku 12. i 13. prosinca 1925. godine. Okupljenima je prikazana i povijesna fotografija sa Straduna na kojoj se vidi mnoštvo naroda koji je na njoj sudjelovalo. Govornik je dotaknuo i kontekst slavlja, prvotne organizatore koji su pod pritiskom morali odustati te organiziranje novog odbora za proslavu u kojeg su ušli predstavnici svih stranaka.

Proslava u Dubrovniku je bila organizirana tako da je imala neke poveznice s načinom proslave sv. Vlaha, što je mr. Marunčić opisao. Veliku ulogu u tome odigrao je dr. Nikola Zvonimir Bjelovučić koji je osnovao dubrovačke podružnice Družbe „Braća hrvatskog zmaja“ i „Napredak“.

Na kraju je istaknuto kako je ovaj okrugli stol u Dubrovniku jedan u nizu događaja kojim će se tijekom godine obilježavati 1100. obljetnica Hrvatskog Kraljevstva te su najavljena neka važnija događanja.

Organizatori okruglog stola bili su Grad Dubrovnik, Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku, Družba „Braća hrvatskog zmaja“ Zmajski stol u Dubrovniku, Hrvatsko kulturno društvo Napredak – Dubrovnik, Studij Povijest Jadrana i Mediterana Sveučilišta u Dubrovniku i Dubrovačka biskupija. Moderatorica cijele večeri bila je Andrea Vučur.

Hrvatski sabor je 14. ožujka 2024. godine usvojio prijedlog da se 2025. godina proglasi godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva. Prije 100 godina u Dubrovniku je na više razina i načina proslavljena 1000. obljetnica Hrvatskog Kraljevstva. Ti razlozi su, kako je rečeno na događaju, ponukali organizatore da prirede ovaj okrugli stol u Dubrovniku povodom 1100. obljetnica Hrvatskog Kraljevstva.