Zagreb, (IKA) – U Kulturnom centru Veleposlanstva Bosne i Hercegovine u Zagrebu u organizaciji Hrvatskoga kulturnog društva Napredak održan je 22. studenoga okrugli stol “Pod Tinovim kišobranom”, posvećen osamdesetoj obljetnici smrti velikana hrvatske književnosti Tina Ujevića. Velikom broju nazočnih prvotno se obratio Tinov prijatelj i poklonik, književnik Zlatko Tomičić, koji je veći dio govora posvetio zgodama koje su se dogodile u razdoblju od 1949. do 1955. u zagrebačkim kavanama, ondašnjim poznatim okupljalištima boema, u kojima je Tin vodio razgovore s mladim kolegama. Tomičić se dotakao i Tinova složenog odnosa spram vlastite obitelji i njegova odbijanja bilo kakvih veza s obitelji, koje je nastupilo nakon povratka iz Pariza i koje unatoč brojnim teorijama, ostaje nerazjašnjenom zagonetkom.
Književnik Vladimir Rem govorio je o sarajevskoj književnoj baštini Tina Ujevića, istaknuvši kako do danas nije provedeno sustavno istraživanje Tinove sarajevske faze, koja je trajala od 1930. do 1937. Kao zanimljivu činjenicu Rem je istaknuo da je veliki dio Tinove književne ostavštine pronađen upravo u Sarajevu, i sačuvan zahvaljujući književniku Rizi Ramiću, ali da do danas nije pronađen rukopis romana “Doboši noći”, koji je prema Tinovim navodima nastao u Sarajevu i u čijem je središtu događaja spomenuti grad uoči Prvoga svjetskog rata. Književnik Joja Ricov čitao je vlastita anegdotna sjećanja na Tina, dok je književnik Anđelko Vuletić u izlaganju “Naš svakidašnji pjesnik” istaknuo kako Tin unatoč raznovrsnosti i slojevitosti svoje poezije nikada nije postao hrvatski svakidašnji pjesnik.