Zagreb, (IKA) – U organizaciji Hrvatskoga katoličkog sveučilišta i Zaklade Konrad Adenauer u utorak 4. studenoga na Hrvatskome katoličkom sveučilištu u Zagrebu održan je okrugli stol “Političko obrazovanje temeljeno na demokršćanskim vrijednostima”.
Pozdravljajući okupljene, rektor HKS-a dr. Željko Tanjić istaknuo je važnost političkog obrazovanja poglavito na kršćanskim, demokršćanskim vrijednostima za što se i HKS želi zalagati.
Uvodno predavanje o političkom obrazovanju u Njemačkoj održala je zamjenica predsjednika Zaklade Konrad Adenauer dr. Beate Neuss s Instituta za političke znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Chemnitzu.
Govoreći o važnosti političkog obrazovanja, istaknula je činjenicu da su “povezanosti u okviru političkog razvoja sve složenije, pa je posredovanje i prenošenje znanja u politici, gospodarstvu, društvu danas od sve većeg značenja kako bi građani kao zreli, samostalni i informirani uistinu mogli sudjelovati u političkim procesima kao građani članovi političkih stranaka ili u građanskim inicijativama i kao političari, ukoliko su spremni preuzeti određenu funkciju”.
Zapravo, ne može se aktivno sudjelovati u političkom životu ukoliko se ne zna gdje i na koji način se donose političke odluke i na koji način se podrška ili kritika može iznijeti na način koji polučuje odgovarajući učinak, ustvrdila je.
Prenošenje vrijednosti središnji je aspekt u političkoj izobrazbi. Pritom se ne radi o moralnoj neutralnosti ili neproizvodnosti. Naime, ljudska prava koja počivaju na kršćanskoj predodžbi o čovjeku i demokratskim načelima uvijek su u središtu političkog obrazovanja i naših gledanja, stavova. Državno-političko obrazovanje polazeći od toga, mora biti neutralno s obzirom na političke predznake ili stranačku politiku. Cilj političkog obrazovanja bi stoga trebao biti da se u društvu ojača demokratska svijest kako bi se prenijele demokratske društvene vrijednosti i kako bi se građane osposobilo da zaista budu neovisni, kritični, aktivni i na taj način sudjeluju u političkom životu. Političko obrazovanje mora građanima ponuditi orijentir, ali ih ne smije indoktrinirati. Demokracija živi od pluralizma, ali ona neće poći za rukom ako među građanima ne postoji konsenzus o osnovama demokracije, i općeprihvaćenom sustavu vrijednosti. Stoga su glavni ciljevi političkog obrazovanja poticanje kritičnosti i sposobnost za nošenje u konfliktnim situacijama kod građana, te tolerancije za drugačije shvaćanje, rekla je dr. Neuss.
U drugom dijelu predavanja predstavila je rad Središnjeg ureda za političko obrazovanje u Njemačkoj na federalnoj razini u čijem je Znanstvenom savjetu bila članica osam godina, a na kraju se osvrnula i na rad. Predstavila je i rad Zaklade Konrad Adenauer.
Prorektor za nastavu na HKS-u dr. Gordan Črpić predstavio je rad Centra za socijalni nauk Crkve Hrvatske biskupske konferencije. Rekao je kako je osnovna ideja sredinom devedesetih godina proteklog stoljeća kad je Centar osnovan kretala od činjenice da je totalitarni sustav onaj koji pasivizira građane, a demokracija je politički sustav koji pretpostavlja aktivne građane. Stoga je polazište bilo u samom socijalnom nauku Crkve, tj. u maksimi “vidjeti, prosuditi, djelovati”. U tom vidu je dao kratak presjek aktivnosti od empirijskih istraživanja, tribina, susreta s mladim znanstvenicima i ciljanim skupinama. No, naveo je i probleme s kojima se Centar susretao. Najteži je problem antiintelektualno i antiprofesionalno nasljeđe koje baštinimo, koje je najteža ostavština komunizma, ustvrdio je, a potom naveo i nedostatak ljudi, te nedostatak novca za dugoročnije investiranje.
Dr. Tihomir Cipek s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu je referirajući se na uvodno predavanje, istaknuo važnost političkog znanja za demokraciju, te činjenicu da demokracija živi od aktivnih i obrazovanih građana. Upozorio je na i na našu svakodnevnicu, u kojoj ljudi vjeruju u apstrakciju vezanu uz demokraciju, ali ne vjeruju u temeljne institucije.
Ne može se imati demokratski poredak ako se ne vjeruje demokratskim institucijama. Vi morate imati povjerenja u demokratske institucije. To razlikuje Hrvatsku od drugih zemalja: ljudi našim institucijama uopće ne vjeruju, upozorio je. Nadalje, govoreći o nedostatku etičkog uporišta u današnjem društvu, istaknuo je kako je to izazov za demokršćanstvo, pa i sam HKS koji bi se time mogao produktivnije baviti nego druga sveučilišta.
Bit demokracije je imati poredak koji se može korigirati, koji vjeruje da se u racionalnoj raspravi može doći do nekakvog ispravnog rješenja. To je tradicija kojoj se treba vratiti ili je treba izgraditi, a tome može demokršćanstvo i vrijednosti koje demokršćanstvo promiče, zaključio je prof. Cipek.
Dr. Stjepo Bartulica, viši asistent na HKS-u i predsjednik udruge Centar za obnovu kulture, upozorio je na pojave koje otežavaju današnju kulturu življenja. Na prvom mjestu je istaknuo površnost, općenitost. Današnja kultura, pogotovo medijska nas rastresuje. Dobivamo mnoštvo nebitnih informacija, a ono važno se zanemaruje, ustvrdio je.
Govoreći o pojavi relativizma, pojasnio je da “to znači da laž i istina imaju ista prava. Tj. da sve ovisi o subjektu, sve je stvar mišljenja, svatko ima svoju istinu. Postaje teško i neugodno u javnom prostoru tvrditi da neke istine postoje. To pak dovodi do pojave samocenzuriranja, jer ljudi koji možda imaju određeni stav oklijevanju, ne žele reći javno jer se boje reakcije. A to je izazov i za toleranciju”. Upozorio je i na zbunjenost oko prava, jer “mnogo se govori o ljudskim pravima. Postoji tendencija da se ona šire, a time se zapravo povećava politička moć, jer ako se priznaju određena prava koja su sve veća onda trebaju institucije države to osigurati”. U tom kontekstu podsjetio je kako u klasičnoj tradiciji kad se gleda povijest Europe, kad se govorilo o zakonima, ljudi su pokušali otkrivati ono što im priroda govori, govorilo se o naravnom zakonu. Danas naprotiv, imamo stvaranje prava i zakona. Dr. Bartulica istaknuo je da je potrebno vratiti se temeljnim stvarima, govoru o krepostima. Ako govorimo o političkom obrazovanju, valja otvoriti raspravu o tome što je dobro. Djeci se treba ponudi dobro, ne može se očekivati da će oni biti dobri građani, ako se sve relativizira, upozorio je dr. Bartulica.
Moderatorica okrugloga stola na kojem su sudjelovale osobe iz sveučilišnoga, znanstvenog, političkog života, te gospodarstva, kao i nekadašnji stipendisti Zaklade Konrad Adenauer, te direktor ureda Zaklade Konrad Adenauer u Hrvatskoj dr. Michael A. Lange bila je dr. Marijana Kompes s HKS-a.