Rijeka, (IKA) – Jubilej Drugoga vatikanskog koncila, koji je prije pedeset godina bio prekretnica Katoličke Crkve u suvremenom svijetu, bio je povod okruglog stola održanog u Nadbiskupskom domu u Rijeci upravo na dan početka Koncila 11. listopada. O dometima Koncila, novostima koje je donio i koliko je od toga ostvareno, govorili su gospićko-senjski biskup dr. Mile Bogović, dr. o. Marijan Jurčević, dr. fra Emanuel Hoško, dr. s. Nela Gašpar, dr. Veronika Reljac i dr. Vladimir Žmak.
Pedeseta obljetnica Koncila povod je i za početak Godine vjere u cijeloj Katoličkoj Crkvi koju je 11. listopada papa Benedikt XVI. svečano otvorio u Vatikanu. Istaknuo je to riječki nadbiskup Ivan Devčić uvodeći u okrugli stol te podsjetio na pripreme i sam tijek Koncila koji je sazvao papa Ivan XXIII. Prvo zasjedanje započelo je 11. listopada 1962., a posljednje, četvrto, završeno je 8. prosinca 1965. Koncil je objavio 4 temeljna dokumenta kojima se definiraju temelji Crkve i njezine misije u suvremenom svijetu te još 9 dekreta i 3 deklaracije. Nadbiskup je na kraju citirao riječi pape Pavla VI. u završnom govoru na kraju Koncila. “Ne bi li ovaj Koncil na kraju krajeva trebao biti jednostavna, nova i svečana uputa da se ljubi čovjeka, kako bi se ljubilo Boga? Tada će se čitav Koncil pokazati u njegovu završnom, religioznom značenju kao snažan i radostan poziv upućen čovječanstvu, da preko putova bratske ljubavi ponovno nađe onoga Boga ‘od kojega odvraćanje znači pad, a obraćanje k njemu uskrsnuće, u kojemu ostati znači čvrsto stajati, kojemu vratiti se isto je što i preporoditi se, u kojemu stanovati znači živjeti’, kako je rekao Augustin. To je naša nada na kraju Drugoga vatikanskog koncila i na početku ljudske i religiozne obnove, koju je on htio proučiti i pospješiti.”
Biskup Bogović govorio je o posebnostima i promjenama u Crkvi koje je Koncil pokrenuo. Za razliku od prijašnjih koncila, ovaj nije bio potaknut nekim konkretnim slučajem i problemom, nego je sazvan radi aktualizacije Crkve i nauka. Promijenio je definiciju Crkve koja postaje Božji narod, čime je dao i novu ulogu vjernicima koji nisu primili sakramente svetog reda. Promijenio je liturgiju, definirao pitanje odnosa tradicije i Svetog pisma, potaknuo veliko gibanje unutar Crkve.
Fra Emanuel Hoško iznio je pregled plodova Koncila u Crkvi u Hrvatskoj, tada u sastavu SFR Jugoslavije. Poticaji Koncila osjetili su se prije svega u izdavaštvu jer se pokreće Kršćanska sadašnjost i tjednik Glas Koncila. No te su institucije imale i širi značaj u okupljanju katoličkih intelektualaca i pokretanju vjerskih i kulturnih projekata. Pa ipak, duh Koncila koji je pozivao na sinodalnost i zajedništvo vjernika nije u potpunosti zaživio zakočen hijerarhijom. Komunistički sustav bio je još jedna od prepreka oživotvorenju duha Koncila, rekao je o. Marijan Jurčević, objasnivši kako vjernici laici nisu smjeli javno izražavati svoje vjerske stavove. Dr. Žmak, kao vjernik laik, dao je ipak vrlo osobno svjedočenje o snažnom zanosu i angažmanu laika u Rijeci u godinama nakon Koncila, unutar pokreta Synaxis.
S. Nela Gašpar govorila je o dijalogu, jednom od ključnih obilježja Koncila. “Nema niti jedne riječi koja bi tako razvidno i sažeto označila njegovu iznimnu novost, kao što je upravo dijalog.” Istaknula je kako je dijalog nužnost suvremenog svijeta. “Ta riječ sadrži cijeli jedan program i ključ za ostvarivanje kršćanstva u budućnosti”, rekla je dr. Gašpar. Dr. Reljac istaknula je pastoralne teme potaknute Koncilom koje bi valjalo istražiti, među kojima su pripreme za sakramente djece i odraslih, pastoral mladih, vjeronauk i kateheza.