Gospić, (IKA) – Gospićko-senjski biskup Mile Bogović objavio je 21. veljače okružnicu povodom odreknuća Benedikta XVI. od papinske službe, koja će se predstaviti vjernicima Gospićko-senjske biskupije u nedjeljnim vjerskim emisijama a na nedjeljnim misama u biskupiji će se po preporuci biskupa Bogovića pročitati papina okružnica povodom njegova odreknuća kao i cjeloviti tekst njegove deklaracije. Biskup će u četvrtak 28. veljače u 18 sati, na dan kada će Sveta Stolica u 20 sati biti upražnjena, u gospićkoj katedrali u 18 sati u propovijedi predstaviti život i djelo Benedikta XVI. i govoriti o značenju njegova odreknuća za “Petrovu ulogu” u Crkvi. Isto tako vjeroučitelji će po biskupovoj preporuci posvetiti toj temi bar jedan školski sat.
Povodom odreknuća Benedikta XVI. od službe Petrova nasljednika osjećam i ja kao i svi vi zahvalnost Svetom Ocu za njegovo služenje Crkvi kao vrhunskom teologu a od 2005. kao našem Svetom Ocu. Na kraju te službe zahvalimo njemu i Bogu koji nam ga je dao, istaknuo je biskup Bogović. Smatra znakovitim da je Papa izabrao Dan bolesnika kada će očitovati svijetu da zbog slabosti i bolesti odstupa od službe Petrova nasljednika. Jasno je da ljudi njegovih godina, pa i mnogo prije, odlaze sa svojih položaja u mirovinu. I biskupi su do nedavno svoju biskupsku službu obnašali doživotno. Nakon toga uvedena je granica. Papi tu granicu ne može nitko nametnuti, ali je može sam odrediti. I ovaj Papa je to učinio, napominje biskup Bogović.
Dodaje da se u pogledu dosadašnje prakse može govoriti da je vijest o odreknuću neočekivana. Naime, Crkva je ustanova koja ima dvotisućljetnu praksu. Spominju se u medijima neki pape u dalekoj prošlosti koji su to isto učinili. No, ti slučajevi zbili su se u izvanrednim okolnostima kada nije odlučivala samo osobna slobodna volja i svijest o vlastitim tjelesnim slabostima, nego neki drugi vanjski razlozi.
U ovom slučaju nije Benedikt XVI. bio prinuđen nekim vanjskim razlozima. To je njegova osobna odluka utemeljena na godinama i fizičkoj slabosti. Ti razlozi uzimaju se kao mjerodavni u suvremenom svijetu i on ih je primijenio na svoj slučaj. Mnogi su očekivali od Papa da takav potez povuku i prije. Crkvena teorija je to omogućivala, ali je praksa bila drukčija. Sada je, vjerujemo, nastupilo i u praksi ono što je teoretski bilo predviđeno. Svakako je to hrabri iskorak jednog vrhunskog teologa i ljubitelja Crkve. Mogao je, naime, očekivati da će biti pogrešnih tumačenja njegova koraka, što se i dogodilo.
Za Ivana Pavla II. može se reći da je demistificirao umiranje, a za ovoga Papu da je demistificirao papinski odlazak u mirovinu, istaknuo je biskup Bogović.
Za nas Hrvate ovaj Papa ostat će svakako najviše u sjećanju jer je 4. i 5. lipnja 2011. posjetio Hrvatsku. Prvoga dana, 4. lipnja u Hrvatskom narodnom kazalištu obratio se predstavnicima vjerskog, civilnog i političkog života. Papa je svima uputio poruku da izgrađuju i slušaju vlastitu savjest. Veličanstvenim se može nazvati bdjenje mladih sa Svetim Ocem na Trgu bana Josipa Jelačića. Više od 25 tisuća na trgu i još 20 tisuća vjernika okupljenih u okolnim ulicama i pred katedralom provelo je sat i pol s Papom slušajući njegove riječi, pjevajući i moleći pred Presvetim Oltarskim Sakramentom. Središnji događaj posjeta bilo je nedjeljno misno slavlje 5. lipnja na hipodromu povodom Prvoga nacionalnog dana katoličkih obitelji, zapažen i duhovno bogat bio je molitveni susret s redovnicima, redovnicama, klericima, novacima i novakinjama u zagrebačkoj prvostolnici.
Papin glasnogovornik o. Federico Lombardi istaknuo je kako je snažan dojam na Svetog Oca ostavilo molitveno ozračje na trgu i tišina koja je vladala tijekom klanjanja pred Presvetim Oltarskim Sakramentom. Možemo reći da je i na nas hrvatske katolike ostavio snažan dojam ne samo Papin posjet Hrvatskoj, nego i cijeli njegov pontifikat, zaključio je biskup Bogović.