Zagreb, (IKA) – U okružnici koju je u povodu Papine smrti uputio vjernicima Zagrebačke nadbiskupije zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić istaknuo je da hrvatski katolici blaženo preminulome Svetom Ocu duguju posebnu zahvalnost. Priznanje Republike Hrvatske, kao samostalne države, sa strane Svete Stolice bilo je prijelomno za europsko i međunarodno priznanje, a smijemo reći da je i njegovo zalaganje za uključivanje RH u europsku zajednicu poruka mnogima, konstatirao je kardinal. Spomenuo je da su od mnogobrojnih njegovih putovanja tri bila posvećena domovini Hrvatskoj, a dva Bosni i Hercegovini gdje su katolici u većini Hrvati. Zbivalo se to u posebno teškim i važnim trenucima naše suvremene povijesti. Zagrebačka se Crkva sjeća s posebnom radošću dva njegova pohoda 1994., kada se u Zagrebu oko Petrova nasljednika okupio ikad najveći broj Hrvata u povijesti. Kardinal je istaknuo da smo mu posebno zahvalni za pohod Zagrebu i hrvatskom marijanskom nacionalnom svetištu u Mariji Bistrici 1998. godine, gdje je proglasio blaženim pastira ove Crkve, kardinala Alojzija Stepinca. Zagrebačka se Crkva sa zahvalnošću spominje kanonizacije prezbitera Marka Križevčanina i beatifikacije laika Ivana Merza.

U okružnici je kardinal prikazao životni put i pontifikat pape Ivana Pavla II. Spomenuo je da su obnova i jedinstvo Crkve bile velike želje podržavane molitvom i nastojanjima Ivana Pavla II. Ostat će zapamćen kao Papa koji je branio svetost i dostojanstvo, nepovredivost i prava svakog čovjeka, na svim razinama njegova postojanja, od začeća do naravne smrti; dostojanstvo i pravo obitelji, kao i svakog pojedinog naroda. Obrana čovjeka, u svjetlu naravnog zakona i biblijsko-kršćanske antropologije, civilizacija ljubavi i kultura života, ostaju kao znamen njegova dugog pontifikata na prijelazu iz drugog u treće tisućljeće. Radost i nada, žalost i tjeskoba, čežnja za pravdom i mirom, svakog čovjeka i naroda našle su odjeka u njegovu očinskom srcu. Utemeljujući Svjetski dan mladih posvjedočio je koliko je odjeka u njegovu srcu našao glas i vapaj mladih. Ivan Pavao II. osjetio je svu tragediju 20. stoljeća: od ratova, preko totalitarnih režima do terorizma, čijom žrtvom je i sam bio. Njegova papinska služba, treća po duljini, omogućila mu je naviještanje Evanđelja po svem svijetu i da posvuda promiče svoje opredjeljenje za ljudska prava i slobode. Neprocjenjiv je njegov doprinos oslobođenju srednje i istočne Europe od komunističkog totalitarizma. Premda je po svojoj službi bio poglavar Crkve, navješćujući Evanđelje, izrastao je u najveći svjetski moralni autoritet dvadesetog stoljeća. Kao neumorni Pastir primao je i išao u susret ljudima različitih religioznih i društvenih profila te političkih opredjeljenja. Ni jedan se papa nije susreo s tolikim brojem ljudi, bilo u Rimu bilo diljem svijeta. Uz brojne enciklike, poruke i pisma, posebno mjesto u povijesti njegova pontifikata nalaze i njegove knjige kao djela osobnog iskustva i svjedočanstva vjere i kreativnog zauzimanja vjernika. Kraj je njegova života obilježilo otajstvo čovjekova starenja, bolesti i boli, na putu umiranja i prelaska u vječni život. Živo je svjedočio ljudsko dostojanstvo i predanje u Providnost i u najtežim časovima iskušenja, boli i patnje.

“Pape umiru, ali Petar ne umire! Stoga moleći dar vječne radosti preminulom papi Ivanu Pavlu II., Crkva gleda s novom nadom u budućnost, moleći svjetlo Duha Svetoga kardinalskom zboru za izbor novoga Petrova nasljednika. Neka se iz naših obitelji, župnih, redovničkih i molitvenih zajednica, vine zaufana molitva na tu nakanu.
Ne možemo ne misliti na snažnu sinovsku predanost i povjerenje Ivana Pavla II. Blaženoj Djevici Mariji, njegovo pobožno moljenje krunice. Neka se zrnca krunice nižu kroz naše prste i za njegovu plemenitu dušu i za izbor novog Svetog Oca”, potaknuo je kardinal.

U povodu smrti Svetog Oca kardinal je za čitavu Zagrebačku nadbiskupiju odredio: da se u zagrebačkoj prvostolnici slavi misa zadušnica u ponedjeljak 4. travnja u 18 sati.

Budući da se sada u euharistijskim molitvama ne spominje ime pape, neka se kroz osminu smrti Svetog Oca u Sveopću molitvu unese zaziv za pokojnog papu Ivana Pavla II.

U svim crkvama Zagrebačke nadbiskupije neka se nakon Papina ukopa, po mogućnosti isti dan, ili prvi sljedeći dan slavi u prikladan sat misa zadušnica za Papu.

U nedjelju 10. travnja neka se na svim misama koje se slave s narodom progovori o papinskoj službi u Crkvi i neka se moli za pokoj duše Ivana Pavla II. i za izbor novog Pape. Nakon te nedjelje neka se na svim misama koje se slave s narodom, i kroz tjedan, u Sveopćoj molitvi upravi poseban zaziv Gospodinu za izbor novoga Pape.

Svaki je svećenik dužan slaviti misu za pokoj duše Svetog Oca.

Na dan sprovoda Svetog Oca u sat kad započnu obredi u Rimu neka zvone sva zvona u Nadbiskupiji, po mjesnom običaju, po mogućnosti do petnaest minuta.

Čim se dozna da je novi Papa izabran neka sva zvona svečanom zvonjavom razglase taj značajni događaj Katoličke crkve.

U nedjelju poslije izbora Pape neka se moli za novoga Papu, progovori o Papi i pjeva “Tebe Boga hvalimo”.