U posljednjih nekoliko izdanja festivala Organum Histriae veliki izazov predstavljale su visoke temperature u ljetnim mjesecima, ne samo za izvođače i publiku, već i za te istarske kraljice instrumenata koje su izrazito osjetljive na temperaturne ekstreme. Iz tog razloga organizatori su odlučili te aktivnosti provoditi u nešto blažim periodima kroz godinu, ali ipak s nakanom da lokalnoj publici i gostima ponude dašak kulturnog bogatstva Istre u smiraj ljeta.

Uvodni pozdrav izrekla je umjetnička voditeljica projekta Organum Histriae mr. art. Elena Roce.

Jubilarni, 25. Organum Histriae u svom je rujanskom terminu ugostio prvu umjetničku voditeljicu projekta Organum Histriae iz 1998. godine, Ljerku Očić, jednu od najistaknutijih hrvatskih glazbenica. A tom prigodom, prvi puta Nakićeve orgulje iz 1735. godine postale su bogatije za još jedan solistički „registar“, odnosno puhački instrument – fagot. Žarko Perišić, najpoznatiji i najvrsniji fagotist na ovim prostorima, udružio je svoje umijeće s kolegicom Očić te je pokazao svu raskoš ovog instrumenta koji u općoj svijesti postoji uglavnom samo kao orkestralni instrument.

Program koncerta „Musica poetica“ osmišljen je kao svojevrsno putovanje Europom glazbenim vremeplovom od renesanse, ranog i zrelog baroka do galantnog stila, sve kroz djela talijanskih, španjolskih, njemačkih, francuskih i engleskih skladatelja.

„Girolamo Frescobaldi, njegov učenik Bernardo Pasquini, ali i renesansni Antonio de Cabezon, uključuju mediteranske stilske odrednice interpretacije koje ujedno sadržavaju snažan emocionalni naboj kroz stilsku improvizaciju. Glazbeno putovanje Europom koje je ostvareno tim koncertom donosi i njemački koncept musice poetice koji teži povezivanju emocije i glazbene strukture. Boddeckerova Sonata sopra ‘La Monica’ za fagot i continuo razrađuje virtuozne varijacije fagota nad ‘mantričkim’ ponavljanjem teme u continuu, prizivajući znanu tvrdnju Johannesa Matthesona da je ‘osnovni cilj melodije pružanje užitka uhu, koje tada omogućava pokretanje emocija duše..'”

„Francuz Louis de Caix d’ Hervelois, šarmira nas u svojoj gracioznoj Suiti francuskom glazbenom interpunkcijom, elegantnom smjenom plesnih stavaka u bojama i mirisima francuske barokne estetike. Prijelaz iz baroka u lakši i prozračniji stil donose nam Talijan Benedetto Marcello i skladatelj Luigi Merci, Englez talijanskog imena, no englesko-francuskih korijena. Pravo ‘glazbeno otkriće’ predstavljaju i rijetko izvođene Mercijeve Sonate za fagot i continuo koje podsjećaju na stil njegova suvremenika Williama Boyca, s kojim je na neki način podijelio i sudbinu ‘zaboravljenog skladatelja’ budući da su njihova djela ponovno zaživjela tek početkom 20. stoljeća”, zapisala je između ostalog red. prof. dr. art. Ljerka Očić u programskoj knjižici koncerta.

Žarko Perišić (Split, 1967.) fagotist, rođen je 1967. godine u Splitu. Po završetku studija na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. M. Kobetića, nastavlja usavršavanje u Salzburgu, na Visokoj školi za glazbu Mozarteum – u klasi prof. M. Turkovića i prof. R. Gallera. Tijekom studija osvaja brojne nagrade na solističkim i komornim natjecanjima; surađuje s brojnim orkestrima te komornim ansamblima diljem Europe i svijeta na mjestu solo – fagotiste (Izraelski radio orkestar, Izraelski komorni orkestar, Simfonijski orkestar Tel Aviva, jeruzalemskog Simfonijskog orkestra, Salzburška Komorna Filharmonija i dr.). Od 1997. godine predaje fagot na Akademiji Umjetnosti u Novom Sadu, surađuje s Vojvođanskim Simfoničarima kao solo–fagotist, osniva duhački kvintet te održava brojne solističke i komorne koncerte. Koncertno djeluje s brojnim europskim komornim ansamblima i orkestrima, sudionik je festivala u Villarsu (Švicarska), Straussovih dana , Muzičkog biennala Zagreb te surađuje s brojnim istaknutim umjetnicima. Svira koncerte sa sljedećim ansamblima: Camerata Salzburg, Austrijski ansambl za novu muziku, Klangforum iz Beča; orkestrima: Gustav Mahler komorni orkestar, Gruzijski komorni orkestar, Mozarteum orkestar, Budimpeštanski festivalski orkestar te Komorni orkestar Europe; a diljem Europe također redovito nastupa i kao solist. Sudjeluje na raznim festivalima, od kojih se ističu Villarsu (Švicarska), te Dani Straussa (Garmisch-Partenkirchenu). Primljen je 2004. godine na mjesto predavača fagota kao asistent, na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a od 2005. sudjeluje na Muzičkom biennaleu (Zagreb) i nastupa kao prvi fagotist Simfonijskog orkestra HRT-a.

Ljerka Očić jedna je od najistaknutijih hrvatskih glazbenih umjetnica. Nastupala je u gotovo svim europskim zemljama, od SAD-a do Južne Amerike, Australije i Azije, na znamenitim orguljama kao solistica i komorna glazbenica održavši više od 1300 koncerata. U okviru tematskih koncertnih programa predstavila je cjelokupne orguljske opuse F. Mendelssohna, C. Francka, J.Brahmsa i F. Dugana, te je tijekom dvije koncertne sezone (2013.-2015.) održala 20 koncerata u okviru projekta „,Europska orguljska glazba kroz razdoblja i stilove od 16. do 21. stoljeća. Umjetnička je ravnateljica Rapskih glazbenih večeri, Orguljskog festivala „Petar Nakić”, ciklusa kućnih koncerata „Iz salona Očić“ te akademskog Orguljskog festivala „Anabasis“. Održava majstorske tečajeve interpretacije u zemlji i inozemstvu i članica je međunarodnih žirija orguljaških natjecanja. Do sada je snimila 30 nosača zvuka za domaće i inozemne diskografske kuće. Autorica je niza televizijskih i radijskih emisija posvećenih orguljskoj glazbi. Bavi se publicistikom te je uz stručne članke, redaktorski i istraživački rad na hrvatskoj orguljskoj baštini, 2004. objavila knjigu eseja „Orguljska umjetnost” u izdanju Matice hrvatske. Godine 2006. objavila je knjigu na temu novog metodičkog pristupa podučavanju orgulja „Orgulje.. energija duha”. Autorica je sveučilišnog udžbenika pod nazivom „Europske orguljske škole od 16. do 19. stoljeća“ (2022.) za kolegij Povijesna izvođačka praksa. Učestalo je pozivana na europske glazbene akademije (Ljubljana, Weimar, Mannheim, Trossingen, Verona) na gostovanja u okviru Erasmus programa. Djelovala je kao prodekanica za međunarodnu i međuinstitucionalnu suradnju na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu (2014. -2019.). Dobitnica je niza prestižnih međunarodnih i domaćih priznanja, od nagrade „Milka Trnina” do nekoliko diskografskih nagrada „Porin”, pedagoških nagrada, Nagrade Grada Zagreba, najviše državne nagrade Vladimir Nazor” te je odlikovana Redom Danice s likom Marka Marulića za doprinos kulturi. Godine 2017. stekla je doktorat umjetnosti na Sveučilištu u Zagrebu s temom „Europska orguljska glazba kroz razdoblja i stilove od 16. do 21. stoljeća“.