Metković, (IKA) – U sklopu trodnevne duhovne priprave za proslavu blagdana sv. Ilije – zaštitnika grada i metkovske župe sv. Ilije, Miloš Lalošević održao je u srijedu 18. srpnja orguljaški koncert u crkvi Sv. Ilije.
Prije početka koncerta župnik fra Dušan Džimbeg osvrnuo se na značenje orguljaške glazbe. Orgulje su uistinu najveće, najsmjelije i najveličanstvenije glazbalo koje je ljudski genij osmislio. Slušajući kolosalne orguljske harmonije spoznajemo da ništa ne može popuniti prostor između ljudi i Boga osim tog zvukovlja, jer orguljaška muzika – okrunjena meditativnom ekstazom, doista uzdiže ljudska čuvstva do neba. Danas su orgulje raširene diljem svih kontinenata – kao respektabilno kulturno dobro europske i svjetske baštine, istaknuo je župnik.
Koncert je započeo izvedbom skladbi iz hrvatske glazbene baštine. Lalošević je izveo skladbu “Verset iz zagrebačke katedrale” Franje Dugana, kojega su za života Zagrepčani prozvali “Hrvatski Bach”. Potom “Pjesmu iz dubrovačke katedrale” Luke Sorkočevića – diplomata Dubrovačke Republike, skladatelja i spisatelja, i “Pastoral iz zagorske katedrale” nepoznatog skladatelja iz XVIII.st. koji je djelovao u Hrvatskom zagorju.
Uslijedile su skladbe iz barokne epohe: “Arija s pet varijacija” skladatelja Georga Friedricha Hendela, “Sonata u B-Duru” talijanskog majstora čembala Domenica Scarlattia, Francoisa Couperina “Sestra Monika”, Johanna Sebastiana Bacha – Fantasia na koralnu pjesmu: “Christ lag in Todes Baden” / “Krist je bio u ozračju smrti”. Potom je Lalošević izveo dvije kraće skladbe za satni mehanizam austrijskog majstora Franza Jozepha Haydna. Zatim Gabriela Urbaina Faurea “Reve”/”San”, Franza Liszta “Ungarns Gott” / “Mađarski Bog”.
Nakon posljednje tri skladbe: “Ptičica” Edvarda Hagerupa Griega, tvorca norveške klasične glazbe; “Kukavica” francuskog baroknog skladatelja i orguljaša Louisa Claude Daguina i “Toccata” Wilhelma Friedemanna Ernsta Bacha; Metkovčani su vratili na pozornicu Laloševića te je za kraj još izveo skladbe “Rondo” Jeana Philippa Rameana; “Liebster Jesu, wir sind hier” Johanna Sebastiana Bacha i “Sicilienne” Francoisa Couperina.