Osijek, (IKA) – Institut za novu evangelizaciju „Sveti Ivan Pavao II.” u nadbiskupskom Vikarijatu u Osijeku organizirao je u utorak 8. studenoga u sklopu ciklusa socijalnih tribina razgovor o temi “Politička teologija sv. Pavla” na kojoj je gostovao bibličar s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu doc. dr. Ivica Čatić, župnik u Rumi u Srijemskoj biskupiji. Tematski je susret s bibličarom ujedno bio povod prvom hrvatskom predstavljanju Čatićeva autorskog prvijenca „Crkva – novo društvo usred staroga imperija. Obrisi Pavlove političke teologije”, knjige objavljene u rujnu 2016. godine u nakladi Glasa Koncila.
Nakon uvodne molitve sv. Ivanu Pavlu II. mons. dr. Vladimir Dugalić, predstojnik Instituta i izvanredni prof. KBF-a u Đakovu, predstavio je autora, kazavši kako je njegova prva knjiga “prinos biblijskoj teologiji i socijalnoj tematici u Republici Hrvatskoj” te je na osobit način aktualna. Da je tome tako potvrdio je Čatić govoreći o povodu višegodišnjem istraživačkom radu i nastanku knjige (s četirima cjelinama) o političkoj teologiji te je uvodno otkrio kako se u kontekstu poratnog novog vremena (nakon Domovinskoga rata) i očekivanja boljih dana, umjesto aktualne posvemašnje krize, susreo, kaže, s više pitanja: “Je li moguće i kako shvatiti evanđelje kao snagu spasenja, je li kršćanstvo u svojoj biti religija za individualnu uporabu bez mogućeg upliva na širu povijesnu stvarnost, je li moguće da mi kršćani (institucionalno organizirani) koji činimo 80 ili 90 posto hrvatskoga društva pred njegovim slomom ostajemo bez odgovora, nemoćni i činimo li dovoljno ili bismo trebali činiti takve preduvjete da se ljudima ne dogodi da dođu na prosjački štap? Bi li nas ljubav dovela do toga da se to ne dogodi? Ili smo šuteći, ne djelajući izdali ljubav? Započinje li naša kršćanska ljubav prema čovjeku tek kada padne u krajnju bijedu pa se aktiviramo u Caritasu i sl. ili bi ljubav zahtijevala činiti sve kako, uslijed društvenih nepravdi, čovjek ne bi dospio u bijedu? Ima li Crkva po svojoj biti, potencijal i poslanje za djelovanje u odnosu na okruženje? Razmišljajući kako obraditi pitanja odnosa Crkve i društva, mogućnosti društvenoga angažmana i promatrajući apostole, zaključio sam kako je odgovore najbolje potražiti u pavlovskim spisima. Sveti Pavao je novozavjetni autor i njegovi spisi pripadaju među najstarije u NZ i svjedoče o praksi rane Crkve. Istraživanje sam koncipirao tako da u prvomu dijelu rada predstavim povijest istraživanja pavlovskih spisa, u drugomu je pozornost istraživanja posvećena pojmu biblijske političke teologije, postmoderne i biblijskom istraživanju, latinoameričkoj teologiji oslobođenja… U trećemu dijelu predstavljen je odjek opisanih zbivanja očitovan novim temama u kojima se analizira radikalnost Pavlova političkoga angažmana u odnosu na rimsku imperijalnu vlast”. Na tribini se moglo čuti kako knjiga obrađuje niz zanimljivosti, primjerice: Pavlov stav prema nacionalnom pitanju, ropstvu i slobodi, položaju žene (Nema više muško žensko, Gal 3, 28), ekonomskoj politici kao novoj vrsti ekonomskih odnosa. Pojam “politički”, koji Čatić rabi, razložio je u recenziji knjige izv. prof. dr. Mario Cifrak: “Riječ je o izvornom znanstvenom doprinosu jer se autor posvećuje istraživanju političkog pristupa Svetom pismu i to konkretno Pavlu. Ovdje pod političkim misli na ‘sve ono što se odnosi na javnu zajedničku tj. društvenu stvarnost uređene ljudske zajednice – ono što ga utemeljuje, uređuje, održava, mijenja i razvija'”.
Tijekom razgovora autora s publikom i moderatorom uočena je zanimljivost posljednje knjižne cjeline koja Pavla predstavlja začetnikom alternativnog društva pri čemu autor polazi od krsne formule u Gal 3, 28 (nema više: Židov – Grk; nema više rob slobodnjak; nema više muško – žensko). Čatić je zaključio: “Pavao je bio motor civilizacije, dok mi čekamo da nas nešto ‘lupi’. Koliko mi istražujemo sv. Pavla i ta dobra dijelimo drugima? Za Apostola crkveno zajedništvo jest ambijent iz kojeg moraju poteći novi društveno-ekonomski odnosi kako bi Crkva bila Crkva. Jer skupiti i bratski dijeliti materijalna dobra znači dijeliti ljubav.”
Aktualnost najnovijeg Čatićeva istraživanja potvrđuje i recenzent doc. dr. Božidar Mrakovčić: “O temi političke teologije kod Pavla, za razliku od bogate literature na engleskom, kod nas je do sada vrlo malo napisano. Radi se o temi koja je na svjetskoj razini među bibličarima vrlo aktualna, a zahvaljujući knjizi Ivice Čatića sada će biti pristupačna i našem domaćem čitateljstvu. Tema političke teologije kod Pavla kao i općenito biblijske političke teologije vrlo je aktualna i za našu hrvatsku društvenu zbilju u kojoj, premda se mnogi političari deklariraju kao katolici, kršćanske vrijednosti su premalo prisutne. S pravom se možemo pitati: zar je evanđelje u katoličkoj Hrvatskoj izgubilo svoju snagu preobrazbe? Čitanje Biblije, kako veli autor, ne bi smjelo biti privatizirano niti reducirano na osobnu duhovnost ili vlastito moralno usavršavanje, nego bi trebalo uroditi preobrazbom društvenog života. Pavao kojega je evanđelje iznutra preobrazilo smatrao je normalnim da preko zajednica koje je osnivao radi na stvaranju društva koje će se temeljiti na evanđeoskim vrijednostima bratstva, ravnopravnosti i solidarnosti. Nadam se da će ova knjiga potaknuti Crkvu u Hrvata da se ne povlači u sakristije, nego da hrabro živi i promiče vrijednosti Kraljevstva Božjega.”
Knjiga na 445 stranica donosi, uz autorov uvod, poglavlja: „Putovi raskršća u istraživanju Pavlovih poslanica, „Prema pojmu biblijske političke teologije”, „Corpus Paulinum i biblijska politička teologija”, te zaključak i opsežnu bibliografiju (40 stranica). Odlikuje ju 1003 bilješki i bibliografsko bogatstvo između 600 i 700 bibliografskih jedinica.