Subotica, (IKA) – Društvo knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema iz Osijeka organiziralo je 3. lipnja jednodnevno stručno studijsko putovanje u Suboticu uz upoznavanje s kulturnom baštinom Franjevačkog samostana i crkve Sv. Mihovila te franjevačkom rezidencijom sv. Mihovila koja upravo slavi svoj 300. jubilej. Cjelodnevni sadržaj obuhvatio je obilazak institucija značajnih za očuvanje kulture vojvođanskih Hrvata u Subotici, posjet rimokatoličkoj župnoj crkvi Presvetog Srca Isusova u Donjem Tavankutu i tamošnjim hrvatskim etnosalašima. Program za pedesetak knjižničara, srednjoškolskih i sveučilišnih profesora priredila je voditeljica putovanja Marijana Špoljarić Kizivat, viša knjižničarka i tajnica Društva, uz suradnju sa predsjednicom Društva Marijom Čačić te uz domaćinstvo i stručno vodstvo Bernadice Ivanković, knjižničarke Gradske biblioteke u Subotici, dok je u Tavankutu velikodušni domaćin bio Ivica Dulić, tajnik HKPD „Matija Gubec”.
Pohod subotičkim znamenitostima, bitnima za hrvatsku baštinu, počeo je u zgradi Gradske knjižnice Subotica (osnovana 1890. godine) gdje se od ravnatelja Dragana Rokvića doznalo više o odjelima i građi na hrvatskom jeziku, započetoj digitalizaciji građe te o 10. jubileju Američkog kutka (AC). Knjižnica u fondu stare i rijetke knjige čuva 8.619 publikacija uključujući 7 inkunabula, „Biblijske komentare” sv. Jeronima s ilustracijama iz 1513. godine i najstariju staroslavensku knjigu, dok primjerice Dječji odjel ima 2022 knjige na hrvatskom, ali nema sustavnog slanja knjiga iz Hrvatske. U čitaonici GKS 2. lipnja mr. Bela Tonković je održao predavanje „Franjevci i Subotica od predturskih vremena do 1717. godine”, koje je dio programa obilježavanja franjevačkog jubileja u Subotici. Posjetili su gradsku kuću, veliku vijećnicu, četiri izložbe u Gradskom muzeju Subotica i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata koji je predstavila Katarina Čeliković. Povezanost između osječkih knjižničih stručnjaka i franjevaca u Subotici očitovala se u susretu gvardijana fra Zdenka Grubera sa Osječanima dr. Marinom Vinaj, knjižničarska savjetnica, i doc. dr. Tihomirom Živićem. Naime, čulo se kako su studenti Katedre za knjižničarstvo Odjela za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (tijekom srpnja i kolovoza 2016.), uz stručno vodstvo mentora i zagrebačkog digitalizacijskog servisa ACOS, na stručnoj praksi obrađivali i pripremali izabranu gradu iz fundusa subotičkog Franjevačkog samostana za digitalizaciju u okviru međunarodnog interdisciplinarnog projekta “Digitalizacija baštinskih knjižničnih fondova: naša nužnost i obveza”. Projekt je prijavljen u okviru tematskog natječaja Digitalne istraživačke infrastrukture za umjetnosti i humanistiku i ostvarili su ga osječki: Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU-a, Umjetnička akademija, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek i Muzej Slavonije, a uz suradnju sa ZKVH u Subotici i Franjevačkim samostanom. Digitalizirana je izabrana je građa iz zbirke s fondom od 10 tisuća knjiga uključujući knjige 16. st. (dvadesetak naslova), 17. st. (više od stotinu knjiga) i 18. stoljeća. Bogatstvo knjižnice i vrijednost zavičajne zbirke zadivilo je posjetitelje, kao i riznica umjetnina te treća knjiga franjevca Bosne Srebrene fra Mihovila Radnića Pogargegne izpraznosti od sviyeta (Pogrđenje ispraznosti od svijeta), objavljena u Rimu 1683. godine. Ona skupa s Radnićevom knjigom Razmiscljanja pribogomiona od ljubavi Boxje, objavljenom 1683. u Rimu predstavlja blago na početku književnosti na narodnom jeziku ovdašnjih Hrvata. Nakon što je franjevački jubilej otvoren 15. svibnja programom Restauracija subotičkih franjevačkih portreta (35 djela putujućeg slikara Mathiasa Hanischa iz 18. st.), u franjevačkom je samostanu priređena umjetnička zbirka za izložbu (bit će otvorena 14. lipnja), dok će 21. lipnja biti održana prezentacija „Digitalizacija raritetne građe knjižnice Franjevačkog samostana”, a 3. listopada znanstveni skup i svečana liturgijska proslava 300. obljetnice (1717.-2017.) franjevačke rezidencije sv. Mihovila u Subotici. Članovi Društva knjižničara iz Osijeka pohodili su i neoromaničku župnu crkvu Presvetog Srca Isusova (1910. godine) te od domaćina doznali kako župa s filijalama Sv. Ane u Gornjem Tavankutu i Uzvišenja sv. Križa u Ljutovu danas ima oko 4000 župljana, od kojih 2.500 živi u Donjem Tavankutu gdje je nekada živjelo 8000 katolika.