OSNIVAČKA SJEDNICA BISKUPSKE KONFERENCIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Mostar, 30. 1. 1995. (IKA) – Inaguralna sjednica Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine završila je tiskovnom konferencijom 29. siječnja 1995. u Mostaru. Na zasjedanju, koje je započelo s radom u petak, 27. siječnja, u privremenim prostorijama Biskupskog ordinarijata u Mostaru, sudjelovali su, osim kardinala Vinka Puljića te biskupa Franje Komarice, Ratka Perića i umirovljenoga biskupa Pavla Žanića, splitsko-makarski nadbiskup Ante Jurić i dubrovački biskup Želimir Puljić, uime Hrvatske biskupske konferencije.
Na otvorenju je bio nazočan apostolski nuncij u BiH mons. Francesco Monterisi, koji je pohodio i gradonačelnika zapadnog dijela Mostara Miju Brajkovića i upravitelja Mostara Hansa Koschnicka. Kardinal Vinko Puljić, apostolski nuncij Monterisi i mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić pohodili su u petak uoči zasjedanja i istočni dio grada, gdje ih je primio mostarski muftija Seid ef. Smajkić. U jednosatnom je razgovoru izražena potreba zajedničkog nastojanja stvaranja povjerenja, uvažavanja i izgradnje mira, te da se na tom planu treba praviti pritisak na odgovorne političare kako bi i oni više i djelotvornije poradili na tom području.
Uoči početka zasjedanja BK Bosne i Hercegovine, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije nadbiskup Franjo Kuharić uputio je posebnu poruku u kojoj je, između ostaloga, napisao: “Dok Sarajevo obilježava tisuću dana svoje opkoljenosti, izloženosti gladi, strahu i smrti, Biskupska konferencija počinje djelovati. Neka bude glas žrtava i krik za pravednim mirom. Samo pravedan mir može ispraviti nepravde i vratiti prognane (…) Bit ćemo povezani s Vama u razmišljanjima i traženjima rješenja pastoralnih pitanja u okviru svih mogućnosti Crkvenog zakonika i preporuka Svete Stolice. Crkva u Hrvata ipak ostaje jedno, makar pod vodstvom dviju Biskupskih konferencija i makar na prostorima dviju međunarodno priznatih država”.
Na konferenciji je odlučeno da službeni naziv bude Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine, a za njezina predsjednika izabran je sarajevski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, za dopredsjednika biskup Franjo Komarica, a za glasnogovornika pomoćni sarajevski biskup Pero Sudar. Biskupi su razgovorali o stanju mjesnih Crkava na njihovu području, posebno onih pogođenih ratom, o mogućnostima povratka izbjeglica i prognanika, te je dorađen statut Caritasa Vrhbosanske metropolije koji je prerastao u Caritas BK BiH.
Posebna je pozornost posvećena sarajevskoj bogosloviji, te izdavanju metropolijskog glasila “Vrhbosna” koje je bilo onemogućeno zbog rata. Okupljeni biskupi su potvrdili i svoju spremnost da nastave suradnju sa svim vjerskim zajednicama na području BiH.
Na kraju zasjedanja dana je izjava za javnost u kojoj se nazočni biskupi zahvaljuju za potporu Sv. Stolice Crkvi na području Bosne i Hercegovine, te upozoravaju da se nastavlja etničko čišćenje nesrpskog stanovništva na području banjolučke biskupije. “Zahvaljujemo svim katolicima svijeta, njihovim biskupskim konferencijama, posebno onima koje su se ovih dana oglasile u javnosti, za njihovu blizinu, solidarnost, humanitarnu pomoć i zalaganje kod njihovih vlada, kako bi došlo do potpuna i pravedna mira u Bosni i Hercegovini. Mi ih i ovom prilikom molimo da ne zaborave našega čovjeka patnika i prognanika, ni njegove ljudske potrebe i prava. Ima područja u BiH gdje su katolici ostali samo zahvaljujući karitativnoj djelatnosti Crkve”, stoji u izjavi, u kojoj se biskupi zahvaljuju Crkvi, ustanovama i građanima u Hrvatskoj za prihvat izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, te pomoć tamošnjoj Crkvi. “Duboko smo ožalošćeni zbog nedopustivih propusta međunarodne političke zajednice koja je pokazala neshvatljivo popuštanje prema agresiji i #!sili jačega#!, a ravnodušnost prema svemu pučanstvu koje trpi neizmjerne nepravde, nasilja, rušenja, progonstva i klanja. Ona s #!jačima#! razgovara na koljenima, a ucjenama sa #!slabijima#!. Zaprepašteno se pitamo je li moguće da su politički interesi i prestiži beskrajno važniji od čovjeka, od ljudi i naroda koji se bez ikakve krivnje nalaze pred genocidnim istrebljenjem nakon toliko stoljeća svoje nacionalne opstojnosti, vjerske prakse i kulturne otvorenosti prema svima na ovim prostorima?”, ističu bosanskohercegovački biskupi, rekavši kako razumiju hrvatsku vladu u odbijanju gostoprimstva Unproforu i mole se za povratak pravednoga mira na područje ne samo Bosne i Hercegovine, nego i Hrvatske.