OSNOVAN EGZARHAT ZA GRKOKATOLIKE U MAKEDONIJI

Papa Ivan Pavao II. u četvrtak 25. siječnja ustanovio je Apostolski egzarhat za katolike bizantskog obreda u Makedoniji te je za egzarha imenovao mons. Joakima Herbuta, biskupa skopskog. Budući da je novoosnovani egzarhat do tog datuma pravno pripadao Križevačkoj eparhiji, za kraći smo razgovor zamolili vladiku križevačkog mons. Slavomira Miklovša.

IKA: Možete li pojasniti, što konkretno znači osnivanje novog egzarhata?

Mons. Miklovš: Prema Kodeksu kanona Istočnih Crkava egzarhat je određeno crkveno područje, slično biskupiji (eparhiji), koji se osniva tamo gdje se nalazi manja vjernička zajednica, a egzarh je redovito posvećeni biskup koji ima ovlasti kao i dijecezanski biskup, odnosno eparhijski episkop. Takvih egzarhata ima više. Primjerice dva ukrajinska egzarhata u Zapadnoj Europi, zatim egzarhati u Češkoj, Slovačkoj, Bugarskoj, čak u Grčkoj i drugdje. To je, dakle, manja crkvena jedinica koja je u izravnoj vezi sa Svetom Stolicom.

IKA: To konkretno za Križevačku eparhiju znači da je podijeljena?

Mons. Miklovš: Da. Riječ je o pravnom utemeljenju nove jedinice, nastale od jednog dijela Križevačke eparhije. Vjernici bizantskog obreda u Makedoniji 1972. godine dobili su apostolskog vizitatora u osobi biskupa Joakima Herbuta. Njemu je bila povjerena briga za vjernike istočnog obreda u Makedoniji. No, to je područje donedavno pravno spadalo pod Križevačku eparhiju.

IKA: Je li uobičajena praksa da se rimokatolički biskup imenuje egzarhom?

Mons. Miklovš: Biskup Herbut je zapravo bio svećenik istočnog obreda, ali je 1970. godine preuzeo upravu biskupije rimskog obreda. Tek nekoliko godina kasnije, na prijedlog nadbiskupa Bukatka, budući da je Makedonija daleko od Križevaca i da bi se olakšala komunikacija s vjernicima, Sveta ga je Stolica imenovala vizitatorom za tamošnje vjernike bizantskog obreda.

IKA: Možete li reći, koliko vjernika ostaje u novom egzarhatu, a koliko u sada smanjenoj Križevačkoj eparhiji?

Mons. Miklovš: U sastavu novog egzarhata živi oko 6.500 vjernika bizantskog obreda u pet župa, dok u Križevačkoj eparhiji, koja obuhvaća vjernike u Hrvatskoj, SR Jugoslaviji (pretežno u Vojvodini), u BiH (većinom u Republici Srpskoj oko Banja Luke), te dvije župe u Sloveniji, živi oko 45.000 vjernika istoga obreda.