Zagreb, (IKA) – U izdanju Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar” objavljena su Društvena istraživanja (4-5/2009) časopis za opća društvena istraživanja u kojem je glavna tema “Osnovna škola u Hrvatskoj i društvo znanja”.
Tematski broj “Osnovna škola u Hrvatskoj i društvo znanja” donosi spoznaje koje se temelje na empirijskim istraživanjima provedenim u okviru istraživačkih aktivnosti Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar. U tim se istraživanjima razmatraju fenomeni i problemi unutar osnovnoškolskoga sustava koji snažno utječu na njegovu ukupnu funkcionalnost i uspješnost.
Sva su istraživanja osmišljena, organizirana i provedena uz intenzivnu međuinstitucionalnu suradnju raznih aktera – Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, Agencije za odgoj i obrazovanje, Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Instituta za javne financije – kao i suradnju većega broja stručnjaka, ravnatelja škola, stručnih suradnika, učitelja, roditelja i skrbnika te, naravno, samih učenika. Daljnje važno obilježje istraživanja jest njihova sveobuhvatnost i u pogledu uključivanja svih osnovnih škola u Republici Hrvatskoj i u pogledu uključenosti velikoga broja učenika, koji u pojedinim istraživanjima odgovara cjelokupnim populacijama učenika.
U prvom radu, autora Burušića i suradnika, kao osnovna jedinica analize uzimaju se same osnovne škole, njih 844, te se provjeravaju temeljne odrednice njihove uspješnosti. Autori razmatraju koliki je doprinos temeljnih statusnih obilježja rada škole, obilježja rukovođenja školom, obilježja programa i nastave te nekih pokazatelja školske klime u objašnjenju uspješnosti hrvatskih osnovnih škola. U drugom radu Maričić i suradnici razmatraju pojedina važna pitanja povezana s radom osnovnih škola i školstva u cjelini iz perspektive roditelja – njihovih stavova, zadovoljstva školom i mišljenja o potrebnim promjenama. Goran Milas i Ivana Ferić u svom radu provjeravaju odnos produljenja obveznoga školovanja i stope (ranoga) prekidanja školovanja. U četvrtom radu u ovom tematskom bloku Babarović i suradnici, na temelju ispitivanja svih učenika na kraju osnovne škole, razmatraju mogućnost predviđanja niza obrazovnih postignuća učenika s obzirom na različite razine složenosti. U sljedeća dva rada autorica Raboteg-Šarić i suradnica te Brajša-Žganec i suradnica izložene su spoznaje o kvaliteti života u osnovnoj školi te strahu od škole i izloženosti nasilju vršnjaka. U sedmom radu u ovom tematskom bloku Vrselja i suradnice istražuju nepoželjne oblike ponašanja učenika razmatranjem učestalosti i posrednika javljanja niza rizičnih i antisocijalnih ponašanja. Osmi rad, autora Žebeca i suradnika, bavi se postignućima učenika sustavnom analizom odnosa brzine odradbe podataka, razumijevanja pročitanog i školskog uspjeha iz triju nastavnih predmeta. Autori upozoravaju na moguće indikatore uspješnosti napredovanja učenika, koji se i ne moraju uvijek izjednačavati sa školskim uspjehom.