Moskva, 17. 10. 1996. (IKA) – Zakon o slobodi vjeroispovijesti dolazi na drugo eitanje i preispitivanje u ruskom parlamentu “Duma” u mjesecu listopadu. Na nedavnom prvom eitanju predloženi nacrt bio je prihvaaen. Sadašnji zakon o vjeroispovijesti, koji je bio donesen u listopadu 1990, smatran je vrlo demokratienim, ali izaziva nezadovoljstvo s više strana. Do prve promjene u tom zakonu došlo je godine 1993. Kljueno su pitanje bili misionari iz inozemstva kojima se htjelo sprijeeiti djelovanje u Rusiji. Tu promjenu u zakonu potvrdilo je Vrhovno vijeae, ali je uslijed snažnog protivljenja javnosti i pritiska zapadnih sila predsjednik Jeljcin stavio na nj svoj veto. Zatim je cijelo to pitanje povjereno Skupštinskom povjerenstvu za religijske zajednice. Radna skupina sastavljena je od predstavnika deset vjerskih zajednica me?u kojima su pravoslavni, katolici, protestanti, muslimani, budisti i židovi. Prihvaaanje novoga zakonskog nacrta prošle je godine odgo?eno na izrieiti zahtjev patrijarha Aleksija II. Predsjednik Skupštinskog povjerenstva za vjerske zajednice Viktor Zorkalcev izložio je da novi zakon treba “stvoriti pogodne uvjete kako bi službene vjerske zajednice mogle u miru djelovati; staviti u red priznavanje novih religijskih skupina, i utvrditi pravnu razliku izme?u religijskih i pseudoreligijskih organizacija, te uspostaviti državni nadzor nad religijskim ekstremizmom, braniti brak, obitelj i djetinjstvo od fanatizma pseudoreligijskih skupina; posebno uvesti obvezu registracije i pomnog nadziranja djelatnosti inozemnih misionara”.
Ruska Pravoslavna Crkva podijelila je svim parlamentarcima svoje zahtjeve, me?u kojima se posebno istiee nastojanje da se inozemnim misionarima zabrani djelovanje na ruskom podrueju. Taj zahtjev Ruske Pravoslavne Crkve izazvao je zaprepaštenje u svjetskoj javnosti. Elanovi spomenutog povjerenstva ustanovili su da se taj zahtjev protivi ruskom Ustavu. Uz najavljeno drugo eitanje zakonskog prijedloga predvi?a se oštra rasprava glede ogranieenja djelovanja inozemnih propovjednika, zatim o vjeronauku u školama, o osloba?anju vjerskih službenika od vojne službe te o pravu vjerskih zajednica na vlasništvo i na trgovanje.