Pariz, (IKA) – Bosanski franjevac fra Vlatko Marić koji već 25 godina živi u Parizu za Informativnu katoličku agenciju govorio je o nedavnim terorističkim napadima u tome gradu koji su privukli pozornost cijeloga svijeta. Atentati u Parizu nisu nešto novo, bilo ih je mnogo. Prvi su bili već sedamdesetih godina prošlog stoljeća. To su bili atentati koje su počinile različite anarhističke skupine. Ovogodišnji atentati nas izravno pogađaju jer ih doživljavamo zahvaljujući medijima i sredstvima komunikacije kao nešto što se događa u našoj kući. Istina, atentate u petak navečer počinili su ljudi koji su i sami odlučili umrijeti i sa sobom povesti što više ljudi koje smatraju nevjernicima, koje treba ubiti jer ne ulaze u njihovu religioznu viziju. Ta fundamentalistička vizija i življenje islama je nešto novo za ljude u Europi. Danas se zna da su to izveli mladi ljudi koji su rođeni i odrasli u Europi, ali su se priklonili i usvojili religijsko-političku ideologiju koja ima za cilj uništiti europsku kulturnu i civilizacijsku stvarnost koja je za njih neprihvatljiva, odnosno suprotna njihovoj viziji svijeta. Činjenica je da to čine oni koji ne poznaju ni današnji svijet ni religiju u čije ime navodno čine terorističke napade, ističe fra Vlatko Marić.

Demokratski svijet i u prvom redu Parižani i Francuzi, iznenađeni i povrijeđeni, odgovaraju ponosom, hrabrošću i solidarnošću s ranjenima u atentatu i obiteljima poginulih. Nastoje ponašati se normalno, pokušavaju živjeti i raditi normalno. To je potrebno, jer prepustiti se malodušju, strahu, znači prihvatiti, priznati se pobijeđenim, znači kapitulirati pred onima koji bez ikakvih skrupula uzimaju živote ljudima, a to je protivno svim ljudskim i Božjim zakonima, kaže fra Vlatko i podsjeća da je među poginulima i jedan belgijski građanin hrvatskog podrijetla koji se prije četiri mjeseca nastanio u četvrti gdje su se dogodili atentati.
U Parizu sve institucije (škole, kazališta, kina, prijevoz i dr. ) normalno funkcioniraju. Premda je uvođenjem izvanrednog stanja zabranjeno okupljanje na mjestima atentata te na Trgu Republike, građani Pariza, ali iz cijele Francuske, dolaze iskazati počast poginulima ali isto tako reći teroristima i njihovim prijateljima da je to što su učinili zlo koje ih neće uplašiti, udaljiti od njihova načina života i pogleda na stvarnost života i civilizacijskih i kulturnih navika. To izriču ljudi svih religija i nazora. Muslimani poručuju da teroristi ne pripadaju njima i da nemaju pravo u njihovo ime činiti zlo. Oni im odriču svako pravo pozivanja na islam. U crkvama, sinagogama, džamijama molilo se za poginule ali i za mir i razumijevanje u svijetu. Trebalo je samo vidjeti punu parišku katedralu i mnoštvo pred njom, pa da se shvati da ljudi reagiraju kao vjernici, ljudi koji ne prihvaćaju mržnju i nasilje. Tako je bilo i u svim crkvama diljem Francuske. Zapravo cijela Francuska pokazala se jedinstvenom, svjesnom da samo zajedništvom, a ne jednoumljem ili diktaturom, može prevladati ove teške trenutke i nastaviti živjeti normalnim životom, upozorava fra Vlatko Marić, dodajući da se ljudi boje za vlastiti život – to je pokazala i panika na Trgu Republike, kad je netko aktivirao petardu, svi prisutni na trgu razbježali su se u nekoliko trenutaka, ali to ih čini još solidarnijima, opreznijima i odlučnijima u suprotstavljanju onima koji terorom žele promijeniti naš europski način života i naša civilizacijska dostignuća.
Nadajmo se da će Europa ali međunarodna zajednica početi od sada više nastojati da spriječi Daeš, koji prijeti današnjem svjetskom poretku. Ima već naznaka da je međunarodna zajednica počela reagirati ozbiljnije i solidarnije. To se opazilo već u posljednjim vojnim intervencijama u Siriji i Iraku. Atentati koji su se dogodili, ali i opasnost od novih, trebalo bi potaknuti sve članice Europske unije na bližu i konkretniju suradnju. Trebalo bi postići da Europska unija govori jednoglasno kada je u pitanju njezina sigurnost: imati zajedničku obranu, zajedničku graničnu policiju – na granicama unije umjesto podizanja žičanih ograda između članica unije, imati zajedničku vanjsku politiku, biti solidarnije kada je u pitanju kriza, kako ona ekonomska tako i ona sigurnosna. Nijedna članica unije nije u stanju riješiti te poteškoće sama, ali zajedno s drugima to može lakše učiniti. Stoga je potrebno oduprijeti se svima koji žele smanjiti zajedništvo u Europskoj uniji i privilegirati samo ekonomske aspekte EU (mislim na Ujedinjeno kraljevstvo i neke druge zemlje). Treba dijeliti i dobro i ono što je manje dobro, a ne samo ono što odgovara jednoj članici Unije. Sebičnost je protivna napretku i izgradnji snažne i ljudskije, humanije Europske unije. Samo sa snažnom i ujedinjenom Europskom unijom možemo se oduprijeti terorizmu, ali i biti ravnopravni Sjedinjenim Američkim Državama, Kini, Indiji, Brazilu i Rusiji. A nijedna od tih velikih sila ne želi imati u Europi konkurenciju, svima im je u interesu slaba i razjedinjena Europa, istaknuo je fra Vlatko Marić, bosanski franjevac koji više od dva desetljeća živi u franjevačkom samostanu u Parizu, u osvrtu na nedavne terorističke napade u francuskoj metropoli. Fra Vlatko je i urednik kolekcije “Croatica” francuskog izdavača l’Harmattan.