Istina je prava novost.

Osvrt zadarskog nadbiskupa na sudjelovanje na studijskom seminaru za biskupe o crkvenim pokretima

Crkveni pokreti nisu cjeline zatvorene u sebe, nego put, hod Crkve kojeg joj je Bog podario poslije Drugog Vatikanskog sabora, prikladan u sadašnjem vremenu unijeti novu svježinu vjere, jedna je od poruka studijskog seminara o crkvenim pokretima na kojem je od 15. do 17. svibnja u Rimu sudjelovalo više od sto biskupa iz 50 zemalja sa svih kontinenata te istaknuti laici iz crkvenog žviota, utemeljitelji novih pokreta i zajednica kojih je čak stotinu u svijetu. Uz kardinala Josipa Bozanića, na poziv Papinskog vijeća za laike sudionik je bio i zadarski nadbiskup Ivan Prenđa te je prenio neke dojmove s tog susreta održanog u Rocca di Papa u Centru za bolji svijet. Smatrajući taj događaj velikom važnošću za život Crkve, mons. Prenđa kaže da je bilo primjetno nastojanje Ivana Pavla II. koje živi u kontinuitetu Benedikta XVI., njegovom naučavanju, stavu i postupanju prema daru novih zajednica i pokreta u Crkvi. “Doživjeli smo veliku otvorenost pastira koji su svjesni da je Gospodin svojom ljubavlju prema Crkvi htio da Drugi Vatikanski sabor doživi svoj put primjene i svojevrsni rascvat upravo kroz pokrete i crkvene zajednice. Tema pokreta i novih zajednica kao škole kršćanskog odgoja i misionarskih ‘društava’ koja razvijaju misionarski duh potvrđuje da je susret bio izuzetno dinamičan u odnosu na Crkvu iznutra ali i na Crkvu gledano prema vani. To znači da je dinamizam onog što Crkva nosi u sebi kao Božji dar pozvana dati svijetu” kaže nadbiskup Prenđa. S drugih strana svijeta biskupi su govorili o novim zajednicama kao izvorima novih duhovnih zvanja za svećeništvo i posvećeni život. Novi crkveni pokreti i zajednice ambijent su i permanentnog obrazovanja svećenika. Mons. Joseph Clemens, tajnik Papinskog vijeća za kler govorio je o suradnji apostolske institucije tj. papinstva s crkvenim pokretima, odnosu pokreta prema papinskoj službi u Crkvi. “Razgovarali smo o tome koliko je važno da svi zajedno osjetimo kako crkveni pokreti nisu teškoća nego blagoslov Crkvi. Dakako, biskupi su u izmjeni iskustava iznosili i neke teškoće i pitanja koje se javljaju na putu sazrijevanja u mjesnim Crkvama, odnosu mjesne Crkve prema pokretima i pokreta prema životu u biskupiji, zajedničkoj suradnji u evangelizaciji. I pritom smo došli do onog što je papa Benedikt XVI. istaknuo – silno je važno najprije shvatiti što Bog hoće po pokretima, što Duh Sveti čini kad u Crkvi podiže pokrete koji su nakon Koncila nastupali nepredvidljivo. Taj duhovni polet koji dolazi kroz crkvene pokrete i zajednice bio je neočekivan. Razmatrali smo koliko je crkvena hijerariha, papa, biskupi i svećenici, primjetila, opazila što Bog dariva svojoj Crkvi kroz zajednice i pokrete. To je zasigurno dinamizam koji traži puno strpljivosti, puno ljubavi, traži smisla za zajedništvo i duh crkvenosti, osobito od strane duhovnih pokreta, da bi se mogli uklopiti u mjesne Crkve, u pastoral biskupa po svijetu, jer Crkva na taj način očituje svoje zajedništvo i univerzalnost na dijecezanskoj razini širenja Evanđelja” rekao je mons. Prenđa, istaknuvši: “Moram istaknuti, da ne bi izgledalo prenaglašenim da su crkveni pokreti ono što je odlučno. Odlučno je ono što Crkva živi, njen apostolicitet, dakle biskupsko i pastirsko vodstvo nasljednika apostola. Pokreti su novo, svježe življenje Evanđelja, novi apostolski polet, novi put osobne svetosti; ali ne samo osobne izgradnje kršćanskog vjerovanja u pojedincu, nego oni su i nositelji apostolskog duha. To znači da se obitelj kristijanizira, da društvo bude kršćansko, kultura, da se stvara javno mnijenje koje bi nosilo kršćanska obilježja. Zato je stil života ‘starih Crkava’, mislim na tolika stoljeća kršćanstva u Europi, potreban nove svježine. A u snagama crkvenih pokreta i zajednica vidimo veliku šansu. Vrh Crkve, papini prvi suradnici i Vijeće za laike učinili su veliko djelo okupljanjem biskupa. Dali su nove poticaje i ideje, otvorili određene horizonte i ohrabrili biskupe da čine to što Bog daje Crkvi; da to mogu usmjeriti prema dobru i stvaranju zajedništva u Crkvi. Kad Petrov nasljednik kaže da su nove crkvene zajednice i pokreti djelo Duha Svetoga poslije Koncila, kad nas ohrabri i govori o strpljivosti i nastojanju da se pod vodstvom biskupa ostvaruje život u mjesnim Crkvama, da se uskladi i koordinira sav život, onda je to za nas putokaz koji nas ohrabruje” rekao je mons. Prenđa. Susret je pokazao kako je tzv. novi svijet, Afrika i Južna Amerika, najbogatiji prisutnošću crkvenih pokreta. Tamo su prisutna mnoga učenja i izazovi su tim Crkvama da kroz pokrete osvježe put Evanđelja i pastoral, da se kroz taj vid rada, zajedništva, života molitve i apostolata mogu dati odgovori na pitanja u Africi i Južnoj Americi. “Zaista su radosti biskupa koji u tome vide veliku nadu i smatraju to posebnom svježinom u evangelizaciji. Tamo pokreti nisu samo izraz traženja pojedinca ili skupine već su oni i misonarski put tih crkava. Misijski napori postaju vrlo dinamični. To je jako važno osjetiti jer je Južna Amerika kontinent s najviše katolika ali i na udaru mnogih sekti i nauka s Istoka. Tu je kršćanstvo okrijepljeno i osnaženo novim apostolskim poletom. U Africi je jak animizam, ali su otvoreni primanju kršćanske poruke. Zato su ti pokreti i zajednice prikladni jer djeluju misijski, unose Evanđelje i kršćanski moral u društvo”, rekao je mons. Prenđa. Europa i Sjeverna Amerika, izloženi sekularizaciji, osjećaju umor, ali i tu Gospodin podiže nove svježe snage koje se očituju upravo kroz zajednice. Nadbiskup je podsjetio i na susret pape Ivana Pavla II. s crkvenim pokretima 1998. g. za Duhove na Trgu sv. Petra kad je bilo nekoliko stotina tisuća predstavnika pokreta i zajednica. Sadašnji poticaj Papinskog vijeća nastavak je promišljanja teme i susreta za Duhove 2006. g. kad se Benedikt XVI. susreo s pokretima i zajednicama; što je papa poručio o kriterijima kako biti pokret u Crkvi, što treba činiti, koliko je važno zajedništvo u Crkvi. Na obali jezera Albano, nasuprot Castelgandolfa, u Centru za bolji svijet biskupi cijelog svijeta ponirali su u geslo susreta želeći ga primjeniti u praksi, a to su riječi Svetog Oca: “Tražim da idete ususret pokretima s mnogo ljubavi”. (ika-ig/sp)