Otkrivene spomen-ploče u Šćitarjevu
Spomen-ploče u Šćitarjevu
Šćitarjevo
Na zidu župne crkve Sv. Martina otkrivene su ploče u spomen "posljednjih članova izumrlog plemićkog roda Črnkovečki" isusovca o. Baltazara i klarise s. Kristine
Šćitarjevo, (IKA) – Na zidu župne crkve Sv. Martina u Šćitarjevu 16. rujna otkrivene su dvije spomen-ploče u spomen “posljednjih članova izumrlog plemićkog roda Črnkovečki” isusovca o. Baltazara i klarise s. Kristine. Prije otkrivanja misu je predvodio izaslanik Hrvatske pokrajine Družbe Isusove o. Marijan Steiner u koncelebraciji s domaćim župnikom Eugenom Kropekom i dr. Stjepanom Razumom, Zmajem od Konšćice i predstavnikom Družbe Braća hrvatskoga zmaja koji je istraživao i objavio materijale o izumrlim plemićima Črnkovečkim. Na misi je sudjelovala i izaslanica samostana klarisa iz Zagreba s. M. Hedviga Bliznac. U homiliji dr. Steiner istaknuo je značenje Družbe Isusove u našem narodu. Oni su početkom 17. st. stigli u Zagreb i tu osnovali gimnaziju iz koje se kasnije razvio i viši studij te samo zagrebačko sveučilište 1669. Članovima toga reda pripadao je i o. Baltazar Črnkovečki koji je početkom 18. st. bio poglavar i ravnatelj isusovačkih zavoda na Griču u Zagrebu. Spomenuo je i još dvojicu isusovaca iz posavskog, odnosno turopoljskog kraja u 17., odnosno 18. stoljeću: o. Jurja Habdelića iz Staroga Čića koji je bio značajan jezikoslovac i književnik i o. Jurja Muliha iz Hrašća – pisca katekizama i misionara.
Nakon popričesne molitve, s. Hedviga predstavila je Red klarisa. Govoreći o Jubilarnoj godini u kojoj se slavi 800. obljetnica posvećenja sv. Klare, izrekla je zahvalu Ivanu Nađu, Zmaju Brezanskom od Hrvata, koji je započeo istraživanje zagrebačkih klarisa, a njegovom zaslugom iz zaborava izlazi upravo s. Kristina Črnkovečki.
Po završetku mise Nađ je kratko predstavio posljednje od roda Črnkovečki. Baltazar, sin Ladislava i Helene Gotal od Gotalovca rođen je u Črnkovcu 5. siječnja 1674. godine. Školovao se u Grazu, u isusovački red stupio 1692., bio poglavar isusovačkog sjemeništa u Zagrebu (1712., 1713. i 1722.) a ravnatelj isusovačkog Zavoda u Zagrebu od 1718. do 1721. godine. Umro je 10. rujna 722. i pokopan u grobnici isusovaca u crkvi Sv. Katarine u Zagrebu.
Ana Marija (Marijana) Magdalena (1692 – 1734.) kćerka je Franje i Elizabete. Novaštvo u redu klarisa započela je 1708. godine, a zavjete položila 19. kolovoza 1709. u tek obnovljenom samostanu na Gradecu. Posmrtni ostaci klarisa, pa tako i s. Kristine, nakon rušenja samostanske crkve Sv. Trojstva na Gradecu 1837. preneseni su u grobnicu Sv. Marije na Dolcu. Spomen-ploče otkrili su dr. Steiner, s. Hedviga i predstavnici Družbe Braća hrvatskog zmaja. Ploče je blagoslovio dr. Steiner.