Donji Kraljevec, (IKA) – U sklopu svečane proslave mjesnoga blagdana Magdalenja, zaštitnice mjesne crkve Sv. Marije Magdalene, u Donjem Kraljevcu, filijali donjomeđimurske župe Draškovec, 28. srpnja otkriveno je spomen-poprsje domaćem sinu franjevcu dr. Gothardu Goričancu, rođenome prije 120 godina, 11. siječnja 1893. u tome mjestu, a preminulome prije 55 godina, 12. prosinca 1958. godine u Subotici. Misno slavlje u mjesnoj crkvi predvodio je provincijal Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda fra Željko Železnjak u zajedništvu s domaćim župnikom Matijom Vonićem te gvardijanom i župnikom iz Čakovca fra Stankom Belobrajdićem. Na kraju mise provincijal je zahvalio župniku Voniću na inicijativi podizanja spomen-poprsja franjevcu Goričancu, koji je bio prvi doktor znanosti u provinciji, te je zahvalu uputio i darovateljima koji su omogućili ostvarenje te inicijative.
Nakon mise na prigodnoj svečanosti bistu, koja je izrađena od ivanečkog kamena u radionici kipara Slavka Bunića, otkrili su darovatelji Ivan Gosarić i Marija, r. Goričanec. Bista je postavljena u novouređenom perivoju oko mjesne crkve, u kojem će se, po riječima župnika Vonića, nastaviti podizati spomen-obilježja velikanima toga mjesta koje je tijekom prošlosti dalo čak polovicu od ukupno 32 duhovnih zvanja rodom iz župe Draškovec, među kojima je šestero redovnika i isto toliko redovnica rođenih u Donjem Kraljevcu.
Gothard Goričanec, krsnim imenom Antun, dana 13. rujna 1909. primljen je na Trsatu u novicijat novoosnovane Hrvatske franjevačke provincije, gdje polaže i prve, jednostavne zavjete 14. rujna 1910., a svečane zavjete 21. svibnja 1914. na Kaptolu u Zagrebu. Studij teologije i filozofije završava u Zagrebu te je 30. lipnja 1915. zaređen za svećenika u zagrebačkoj prvostolnici. Službovao je u Našicama kao kapelan i župni kateheta, u Iloku je bio vjeroučitelj gimnazije, u Cerniku kapelan i župni kateheta, te u Vukovaru privremeni vjeroučitelj gimnazije. U Budimpešti je položio 1923. godine doktorat iz kanonskog prava. Kao dobar poznavatelj mađarskog jezika premješten je iste godine u Suboticu koja je netom ušla u sastav Hrvatske franjevačke provincije. Tu je ostao u službi kapelana i župnog katehete do 1925. godine, a predavao je vjeronauk i u gimnaziji sestara Naše Gospe. Nakon Subotice premješten je u rodno Međimurje, u Čakovec, gdje obnaša službu vjeroučitelja na državnoj učiteljskoj školi i u franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Varaždinu. U tom razdoblju, 1928. godine, u Budimpešti uspješno brani doktorat iz sv. Bogoslovlja. U idućim godinama živio je i djelovao u Varaždinu kao gvardijan i vjeroučitelj, u Karlovcu kao gvardijan i upravitelj župe, te kao vjeroučitelj u Virovitici. Svjedočanstva njegovih učenika opisuju ga kao osobu koja je savjesno pripremala svoja predavanja. U školi je bio strog, ali pravedan. Zahtijevao je potpuno poznavanje građe, i to na čistom književnom jeziku. U razdoblju od 1948. do 1951. bio je definitor Provincije. Kao izvrstan poznavalac crkvenog prava rješavao je ženidbene parnice čitavoga Karlovačkog dekanata, za što je dobio priznanje i od Nadbiskupskog ženidbenog suda u Zagrebu. Posljednje godine života proveo je u Subotici, gdje je marljivo i predano obavljao sve samostanske dužnosti. Osobito su na glasu bile njegove propovijedi koje su bile kratke i sažete. Posljednjih godina života bio je ispovjednik četiriju zajednica redovnica. Otac Gothard preminuo je 12. prosinca 1958. godine u Subotici u 66. godini života, 49. godini redovništva i 44. godini svećeništva. Sprovodne obrede predvodio je 14. prosinca mons. Matija Zvekanović, biskup i apostolski administrator Bačke.