Split, (IKA) – XIX. međunarodni teološki simpozij na temu “Recepcija Drugoga vatikanskog sabora s posebnim osvrtom na Crkvu u Hrvata”, otvoren je 24. listopada na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu koji je i organizator Simpozija. Uime Povjerenstva za organizaciju znanstveno-teoloških simpozija okupljenima se obratila prof. dr. Jadranka Garmaz koja je istaknula kako se Crkva na Drugom vatikanskom saboru opredijelila za zajedništvo i za suradnju te da su, vođeni tom idejom, simpozij organizirali u suradnji s Katehetskim uredom Splitsko-makarske nadbiskupije i Agencijom za odgoj i obrazovanje. “Iz plenarnih predavanja kao i iz radionica očekujemo nove poticaje i nove ideje za implementaciju koncilskih smjernica, kako u teološkom diskursu tako i u učenju i poučavanju vjere”, kazala je dr. Garmaz te svima zaželjela dobrodošlicu i plodan rad.
Pozdravnu riječ uputio je i veliki kancelar KBF-a u Splitu mons. dr. Marin Barišić. koji je ukazao na problem odvajanja duha Sabora od njegova slova, vjere od eklezijalnosti. Izrazio je svoje uvjerenje da je, 50 godina nakon otvaranja Sabora, postignut po tom pitanju rast u hermeneutici, premda se “nažalost i danas događa da se rastavlja slovo i duh Koncila i da se reducira Crkva. Krist je njeno središte i temelj, no postoji opasnost da se Objava pretvori u ‘isusologiju’, Isus da, ali Crkva ne! Isus da, Krist ne! Isus da, ali Sin Božji ne!” upozorio je nadbiskup. Također je istaknuo da se ne može govoriti o Saboru a da se ne spomene Josepha Ratzingera, saborskog teologa i kasnijeg papu Benedikta XVI., koji u svojim radovima nudi gotovo jedinstven i zaokružen pogled na teme kojima se bavio Sabor. Na kraju je zaželio da dani provedeni na Simpoziju svima vrate optimizam i nadu koju je Koncil u onom vremenu imao, a u sebi ga nosi za svako vrijeme.
Dekan KBF-a prof. dr. Ante Mateljan prigodom otvaranja Simpozija istaknuo je činjenicu da je Drugi vatikanski koncil po nadahnuću Duha ponovno osvijetlio temelje i pokazao kako dalje graditi Crkvu da bude u suglasju s Gospodinovim nacrtom. “Je li se i koliko u ovih 50 godina doista gradilo i izgradilo ili se razgradilo i ostavilo kiši, bujici i vjetrovima da potkapaju i ruše u općoj i našoj domovinskoj i mjesnoj Crkvi”. Dodao je i kako se Gospodin pobrinuo da unatoč svim protivštinama, njegova građevina Crkva, Božji dom, to čudesno zajedništvo ljudi s Bogom i međusobno, živi i raste. “Neka svima ovaj Simpozij bude na izgradnju, Bogu na slavu, a nama na radost i spasenje”, zaključio je dr. Mateljan.
Nakon pozdravnih govora uslijedilo je predstavljanje zbornika radova s prošlogodišnjega Međunarodnoga teološkog simpozija “Antropološka i religiozna dimenzija žrtve” koji je nedavno izašao iz tiska. Zbornik sadrži osam radova kao i intervjue s dvojicom sudionika na prošlogodišnjem Simpoziju Jozefom Niewiadomskim i Mathiasom Scharerom, a predstavili su ga prof. dr. Ante Vučković i prof. dr. Marinko Vidović.
Prvo predavanje na temu “Crkva u današnjem svijetu. Pastoralna konstitucija Gaudium et spes i njezina poslije saborska recepcija” održao je prof. dr. Edmund Arens (Luzern). Istaknuo je kako je upravo ta Konstitucija za vrijeme Sabora bila jedan od najspornijih tekstova, a i danas se oko nje još “lome koplja”. Svakako, prema Arensu, radi se o najvažnijem saborskom tekstu koji je “konstitutivan za Crkvu u ovome svijetu”. Protumačio je najprije značenje riječi aggiornamento koja je ključna za razumijevanje Sabora. Slijedeći riječi pape Ivana XXIII. na otvorenju Sabora, prof. Arens objasnio je da aggiornamento znači “u suvremenim sukobima, pritiješnjenostima i naporima oko budućnosti čitati i tumačiti mjesto i značenje vjere i Crkve u suvremenom svijetu”. Opisujući saborsko viđenje Crkve, Arens je istaknuo da je Crkva “svima otvorena, dijaloška zajednica” koja se “usmjeruje prema punini vjere u nadnarodnoj, međukulturnoj i međureligijskoj komunikaciji (…) usred prepolovljenoga svijeta, koji je razdijeljen u siromašne i bogate”. Unutar takvoga svijeta, Crkva “poduzima ‘prekodiranje’ vjerske predaje”, istaknuo je prof. Arens. U nastavku predavanja opisao je neke važnije recepcijske smjerove Pastoralne konstitucije među teolozima i u crkvenom Učiteljstvu. U zaključku je iznio teze za “saborsku javnu Crkvu” koja bi se prema njegovom viđenju trebala isticati “kako svojim proročkim izazovima tako i svojim moralnim opcijama i intervencijama (…) u vitalizaciji društva”, dok bi unutar sebe trebala razvijati “pravedne, demokratske, egalitarne strukture, koje omogućuju i jamče sudjelovanje svih vjernika u odlukama i zadacima Crkve”.
Prvi dan Simpozija završio je raspravom koju je moderirao prof. dr. Mladen Parlov.