Split, (IKA) – XX. međunarodni teološki simpozij na temu “Laička država – religija – Crkva: od ideologizirane neutralnosti do prostora dijaloškog suživota” otvoren je 23. listopada na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu koji je i organizator Simpozija čije su održavanje pripomogli Splitsko-makarska nadbiskupija i Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja.
Pozdravnu riječ uime velikog kancelara KBF-a u Splitu mons. dr. Marina Barišića, koji je na jesenskom zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije, uputio je njegov izaslanik, pastoralni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije prof. dr. Nediljko Ante Ančić. Čestitao je Katoličkom bogoslovnom fakultetu što već 20 godina ustraje u organizacijskim naporima i uvijek odabire aktualne i korisne teme. Osvrćući se na ovogodišnju temu kazao je kako je dobro da se raspravom otklone pogrešne teze, a istaknu glavna načela odnosa države i vjerskih zajednica. “Možda naziv ‘laička država’ može izazvati nejasnoće i aludirati na francuski model laiciteta u kojem vlada striktna odvojenost između državnog i vjerskog područja. Republika Hrvatska sebe ne definira kao laičku državu, no u Ustavu je jasno rečeno da postoji odvojenost tih dviju ustanova. Država treba jamčiti slobodu svim svojim građanima te privatno i javno ispovijedanje vjerskih uvjerenja. Isto tako, postoji suradnja države i Crkve o područjima od zajedničkog interesa, u odgoju i obrazovanju te karitativno-socijalnom području”, kazao je prof. Ančić i svima zaželio zanimljivu raspravu te mnogo novih i korisnih spoznaja.
Veliki vicekancelar i provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Joško Kodžoman istaknuo je da snažni upliv totalitarnog ideološkog naslijeđa u našem društvu predstavlja prepreku za društvenu i životnu praksu koja bi omogućavala mirnu koegzistenciju društvene, političke i konfesionalne različitosti. “Otvoreni zahtjev za tobožnjim oslobađanjem društvenog prostora, posebno prostora javnog školstva i obrazovanja, od štetnosti svih religijskih utjecaja i natruha, započeti procesi dekristijanizacije i ateizacije javnog života, neuspješno se pokušavaju prikazati kao demokratski i civilizacijski iskoraci, kojima bi se konačno svima u društvu zajamčila ista prava i jednakost”, kazao je Kodžoman. Čestitao je organizatorima na izboru teme koja pogađa u samu srž naše društvene problematike, te je izrazio nadu da će Simpozij značajno pridonijeti neophodnom bistrenju pojmova i naše društvene stvarnosti.
Sudionike skupa pozdravili su i prof. dr. Alen Soldo prorektor splitskog Sveučilišta za znanost i međunarodnu suradnju te prof. dr. Branko Matulić prorektor je za kvalitetu, kulturu i umjetnost koji su prenijeli pozdrave novoimenovanog rektora Sveučilišta u Splitu, prof. dr. Šimuna Anđelinovića. Prof. Soldo kazao je kako je dijalog između države i Crkve danas iznimno važan i potreban. “Crkva iz hrvatskog naroda ne može biti odvojena nikakvim propisima, no u mnogim raspravama često dolazi do neslaganja između države i Crkve. Stoga se nadam da će ovaj simpozij iznjedriti konkretne savjete kako poboljšati taj dijalog”. Prof. Matulić je naglasio kako pastoralna konstitucija “Gaudium et spes” poziva na odgoj čovjeka za integralnu kulturu, a to za kršćane znači implementacija evanđeoskog nauka u svakodnevnicu, za što je potreban dijalog. “Uvjeren sam da će ovaj Simpozij pridonijeti tom dijalogu te uroditi plodovima za splitsko Sveučilište i čitavo društvo”.
Simpozij je otvorio prodekan KBF-a za znanost, izv. prof. dr. Ante Vučković. “Proces odnosa Crkve i države na zapadu prošao je kroz velike promjene. Od početka prve progonjene Crkve razvila se relativno brzo konstantinovska, trijumfalna Crkva. Stoljećima kasnije složeni odnosi između trona i oltara otvorili su razvoj laičke države i rezultirale odvajanjem države od Crkve te dovele do današnjih svakodnevnih traženja i usklađivanja odnosa Crkve i države, religija i svjetonazora. U kojem smjeru bi trebao ići razvoj tog odnosa pitanje je koje se neprestano zadnjih desetljeća vraća na stol”, kazao je prof. Vučković i podsjetio da se Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu u proteklih 20 godina simpozija u nekoliko navrata bavio tim složenim pitanjem. “Svrha simpozija koji organizira KBF je dvojaka. Prvo, KBF želi sudjelovati u širokom društvenom dijalogu i tako pridonositi izgradnji ozračja za bolji život i međusobno razumijevanje. Drugo, želi unutar same Crkve pridonijeti razumijevanju procesa u društvu i dijalošku otvorenost”. Predavačima, gostima i svim okupljenima zaželio je dobrodošlicu, dobar i plodan rad, radost susreta i izmjene mišljenja i iskustava, produbljenje znanja te učvršćivanje ljudskih i akademskih odnosa.
Nakon pozdravnih govora uslijedilo je prvo predavanje doc. dr. Hrvoja Špehara (Zagreb) “Primjeri ideologizacije sekularnosti u Hrvatskoj”, a potom je predstavljen zbornik radova XIX. međunarodnoga znanstvenog simpozija “Recepcija Drugoga vatikanskog sabora s posebnim osvrtom na Crkvu u Hrvata” o kojem su govorili prof. dr. Nikola Bižaca i prof. dr. Nedjeljko Ante Ančić. Prvi dan simpozija završio je raspravom koju je moderirao izv. prof. dr. Alojzije Čondić.