Kloštar Ivanić, 28. 5. 1999. (IKA) – Program u povodu otvorenja knjižnice franjevačkog samostana Kloštar Ivanić za upotrebu znanstvenoj javnosti započeo je 27. svibnja misnim slavljem u župnoj crkvi Marijina Uznesenja u Kloštar Ivaniću koje je predvodio provincijalni vikar Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda fra Matija Koren. Program su priredili zagrebačka županija i samostan. Nakon mise, u župnoj crkvi nastupio je vokalni ansambl “Milka Trnina” pod ravnanjem Branke Paliska Bubalo nakon čega je u dvorani samostana započeo skup u povodu otvaranja knjižnice. Predsjednik organizacijskoga Odbora 900. obljetnice Kloštar Ivanića Ante Todorić kazao kako je taj odbor u proteklih sedam godina radio na očuvanju svega onog vrijednog što su stvorila pokoljenja koja su živjela i djelovala na tome području. “Obnovili smo sedam crkava, tri kapelice, dva parka, više centara, tri knjižnice i više drugih vrijednih objekata na tome području. Knjižnicu franjevačkog samostana odbor je zapazio od prvoga dana kao ono što smo morali obnoviti i sačuvati za buduće generacije”, rekao je tom prigodom Todorić. Nazočne su pozdravili i o. Matija Koren i gvardijan i župnik fra Slavko Bulaja. Ante Sekulić, u svome izlaganju “Knjiga u rukama suvremenoga hrvatskog čovjeka”, rekao je kako se osjeća potreba za knjigom, posebno u našemu vremenu. Aleksandar Stipćević se, govoreći o indeksu naših knjižnica, posebno osvrnuo na franjevačke knjižnice koje su u svome fundusu imale i zabranjene knjige. Fra Vatroslav Frkin govorio je o povijesti te knjižnice podsjetivši kako se u knjižnici, koja ukupno broji 3.635 svezaka, među vrijednim knjigama nalaze i tri vrijedne inkanabule te je istaknuo doprinos franjevaca na području školstva u tome mjestu. O knjigama iz 15. i 16. stoljeća govorio je Drago Pažin, dok je Alojz Jembrih govorio o knjigama koje se nazivaju rara kajkaviana, a radi se o rijetkim primjercima za koje su franjevački samostani dragocjene riznice. Žarko Dadić govorio je o djelima prirodnih znanosti koja se odnose uglavnom na područje fizike i matematike. O filozofskim i teološkim tezama Hrvata iz 17. i 19. stoljeća govorio je fra Kornelije Šojat podsjetivši da vrlo vrijedni dio knjižnice predstavljaju upravo filozofski i teološki tezariji. O literaturi u toj knjižnici od Ilirskoga preporoda do II. svjetskog rata govorio je Slavko Harni. O. Emanuel Hoško osvrnuo se na povijesna djela iz te knjižnice. Fra Mirko Mataušić govorio je o periodici te knjižnice istaknuvši kako su različita povijesna područja različito pokrivena periodikom te kako knjižnica broji oko 130 naslova listova i to uglavnom časopisa. Tanja Mušnjak je, govoreći o restauraciji knjiga, istaknula kako je u središnjemu laboratoriju za restauraciju i konzervaciju knjiga u Zagrebu restaurirano više od 33 tisuće listova iz te knjižnice. Govoreći o fragmentima pergamena u koricama starih knjiga, Josip Barbarić je kazao kako oni predstavljaju veliku vrijednost te kako bi ih se trebalo osvijetliti s područja različitih struka te kako njihovo identificiranje predstavljaju dug i težak posao. Na kraju je Milan Mihaljević govorio o ostršcima glagoljskog brevijara, pronađenih u toj knjižnici. Nakon znanstvenoga skupa ravnatelj Hrvatskoga državnog arhiva Josip Kolanović, prije otvorenja knjižnice, posebno se zahvalio fra Vatroslavu Frkinu i fra Slavku Bulaji koji su dali svoj nemjerljivi doprinos realizaciji otvorenja knjižnice. Nakon toga je fra Matija blagoslovio knjižnicu, s kojom je posjetitelje, koji su imali prigodu u predvorju knjižnice vidjeti prigodnu izložbu rijetkih i vrijednih knjiga, upoznao fra Vatroslav Frkin.