Izložba je postavljena u izložbenom prostoru Pastoralnog centra župe, dio je obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva (925. – 2025.) i svjedoči o dubokom utjecaju benediktinskog reda na oblikovanje europske civilizacije.

Nakon mise u sklopu trodnevnice uslijedio je koncert Akademskog muškog zbora Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER).

Izložba „Benediktinci i stvaranje europske kulture“ prvi je put postavljena 2006. u Riminiju u Italiji, pod nazivom „Con le nostre mani, ma con la Tua forza“ (Našim rukama, ali Tvojom snagom), u organizaciji benediktinaca samostana Cascinazza i zaklade Fondazione per la Sussidiarietà. Za postavljanje izložbe u Hrvatskoj, priređivač i nakladnik Verbum odlučio se za naziv „Benediktinci i stvaranje europske kulture“ kako bi se istaknula činjenica da je upravo na temelju suradnje ljudske slobode i božanskoga nadahnuća stvorena europska kultura.

Izložba je posvećena 15 stoljeća dugom trajanju benediktinskog utjecaja na razvoj europske i hrvatske kulture, umjetnosti i znanosti te obnove zapadno-europske kršćanske civilizacije. Hrvatska povijest, naročito ona srednjovjekovna, ne može se promatrati bez tog najstarijeg katoličkog reda te je njihov utjecaj na naš identitet nemjerljiv. Također, svetog Benedikta je papa Pavao VI. proglasio zaštitnikom Europe 1964.

Postav izložbe obuhvaća sedam tematskih cjelina podijeljenih na 52 slikovna panela s bogatim ilustracijama i tekstualnim objašnjenjima. Teme uključuju povijest benediktinskog reda, njegovu ulogu u očuvanju znanja, razvoj arhitekture i umjetnosti, doprinos znanosti, medicini i poljoprivredi te duhovnu baštinu koja traje do danas. Poseban naglasak stavljen je na hrvatsku benediktinsku baštinu, prikazujući samostane i kulturne doprinose reda na hrvatskome tlu.

Izložba je u Hrvatskoj prvi put postavljena 2007. u Splitu tijekom međunarodne kulturne manifestacije Dani kršćanske kulture, a ustupljena je Hrvatskoj udruzi Benedikt za program obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva.

Otvorenje izložbe dodatno je obogatio nastup Akademskog muškog zbora Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER), koji je nakon prethodno održanog koncerta, izveo dodatne dvije skladbe, od kojih je jedna sve iznenadila – bila je to skladba „Vila Velebita“, koja je, kako je rekao maestro Josip degl’ Ivellio, svojevrsna himna nas Hrvata, stoga su je, uz zbor FER-a, iz svog srca pjevali i sudionici izložbe.

Izložbu su organizirali Hrvatska udruga Benedikt i Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“, uz podršku Splitsko-dalmatinske županije te Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Izložbu je predstavio župnik Župe sv. Leopolda Mandića Željko Lovrić. Predsjednik Hrvatske udruge Benedikt Radoslav Zaradić i Sandra Stanačev Bajzek iznijeli su detalje o pripremanju izložbe. Marijan Vidović, licenc teologije, govorio je o benediktincima i njihovom važnom utjecaju na oblikovanje europske civilizacije, posebno u srednjem vijeku te je istaknuo da se njihov značaj proteže kroz religiju, obrazovanje, kulturu, arhitekturu i očuvanje znanja.

Izložbu je, uime Velikoga meštra prof. dr. sc. Mislava Grgića, otvorio prof. dr. sc. Nevio Šetić, Zmaj od Istre, Veliki meštar iz prošlog saziva Meštarskoga zbora Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“.

Izložba u izložbenom prostoru Pastoralnog centra župe sv. Leopolda Mandića na zagrebačkom Voltinom naselju, ostaje otvorena do 25. svibnja svakodnevno od 10 do 18 sati. Nakon toga seli u Arhiv Splitsko-dalmatinske županije u Dicmu, gdje će biti postavljena povodom Međunarodnog dana arhiva početkom lipnja.

U povodu obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva (925. – 2025.), Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ organizira različita kulturna, duhovna i znanstvena događanja diljem Lijepe naše i Bosne i Hercegovine (https://1100.dbhz.hr/). U nizu od, do sada objavljenog 61 projekta, projekt broj 52 posvećen je 15 stoljeća benediktinske tradicije i svim oni dobrobitima koje su oni iznjedrili.