Zagreb, (IKA) – Slovenski dom, Zagreb i Vijeće slovenske nacionalne manjine Grada Zagreba priredili su u srijedu 18. svibnja u Slovenskom domu u Zagrebu otvorenje izložbe s projekcijom dokumentarnog filma “Aljažev toranj – Taj pleh ima dušu!” (Aljažev stolp – Ta pleh ima dušo!). Izložba čiji je središnji izložbeni eksponat kopija Aljaževa tornja u prirodnoj veličini, kakvoga je na Triglav 1895. postavio svećenik Jakob Aljaž (1845.-1927.) organizirana je u suradnji s Narodnim muzejom Slovenije i Restauratorskim centrom Zavoda za zaštitu kulturne baštine Slovenije.
Uz mnoge posjetitelje ovom događaju je nazočila i veleposlanica Republike Slovenije u Zagrebu dr. Smiljana Knez. Riječi dobrodošlice uputio je predsjednik Slovenskoga doma Darko Šonc, a uime Narodnog muzeja u Ljubljani direktorica mr. Barbara Ravnik koja je prisutne pozvala da posjete sam muzej i tamošnje izložbe.
Prikazan je i dokumentarni filma “Aljažev toranj – Taj pleh ima dušu!” Riječ je o filmu nastalom tijekom konzervatorskih istraživanja tornja i izrade njegove kopije, a pokušao je odgovoriti na mnoga pitanja, poput: tko ga je, kako i zašto postavio; kako su se brinuli o njemu; kakva je njegova povijest i važnost; što Slovencima predstavlja danas; što nam je činiti kako bismo ga očuvali. Odgovore na ta pitanja, autori filma su gledateljima pružili kroz analize arhivske građe, te razne analize.
Uime producenata Produkcijske skupine Mangart, Slovenskog filmskog centra i RTV Slovenije prisutnima se obratio i mr. Gorazd Lemajič. Konzervator Lemajič voditelj je Odsjeka za konzerviranje i restauraciju u Narodnom muzeju u Ljubljani, a kao planinara zanima ga je sudbina Aljažovog tornja. Ovi razlozi ponukali su ga da svojim sudjelovanjem potakne konzervatorske radove na ovom tornju, izradi njegove kopije i sudjeluje u izradi filma i izložbe posvećenoj ovom simbolu slovenske povijesti. Scenaristi filma su Gorazd Lemajič, Iztok Lemajič i Vojko Anzeljc (koji je i režiser).
Toranj je na koje je na zemljištu koje je kupio na 2864 m nadmorske postavio župnik Jakob Aljaž 1895. godine. Njegova zamisao je bila, da valjkasti limeni toranj sa zastavicom na vrhu predstavlja međaš koji označuje slovensko vlasništvo vrha slovenske gore, a bude i planinarsko sklonište. Aljaž je odigrao veliku ulogu u slovenskom planinarstvu, aktivnim sudjelovanjem u izgradnji više planinarskih domova i kapele Gospe Lurdske na Kredaricim danas nova Kapela Gospe Snježne. U prvotnoj kapeli 3. kolovoza 1936. godine misu je služio blaženi Alojzije Stepinac.
Jakob Aljaž (6.7.1845. Zavrh, Šmarna Gora – 4. 5.1927. Dovje) rođen je u obitelji Antona i Elizabete, Špele Jarc kao šesto od desetero djece. Školuje se u Smeldniku, Ljubljani, Beču, a 31. srpnja 1871. godine zaređen je za svećenika. Nakon više godina provedenih u službi Božjeg naroda u Tržiču i drugdje, 1889. dolazi za župnika u Dovje gdje ostaje do svoje smrti. Bavio se i skladanjem, a najpoznatija pjesma mu je “Oj Triglav, moj dom”. Sjećanje na njega (Aljažev toranj) obilježila je i Narodna Banka Slovenije koja je 1995. godine iskovala jubilarne kovanice od 5, 500 i 5000 tolara.
Izložba se u Slovenskom domu, Masarykova 13 može razgledati do kraja svibnja.