Zagreb, (IKA) – U okviru 27. svečanosti Pasionske baštine u subotu 24. ožujka u galeriji Zvonimir u Zagrebu otvorena je VII. trienalna natječajna izložba „Muka i uskrsnuće u djelima suvremenih hrvatskih umjetnika”.
Kao domaćin, voditelj galerije MORH-a „Zvonimir” prof. Zoran Batušić izrazio je radost da se i ove godine dio programa Pasionske baštine održava u ovome prostoru. Govoreći o izložbi naglasio je kako ona daje uvid u suvremenu umjetnost koja svoju inspiraciju traži i nalazi u duhovnom, u onome što je u osnovi kršćanske kulture.
Predsjednik udruge Pasionske baština mr. sc. Jozo Čikeš rekao je, kako se na ovogodišnji natječaj odazvalo 106 umjetnika, a odabrao je pedesetak radova koji su predstavljeni na izložbi. Nadovezujući se na prethodnika, akademik Josip Bratulić je važnim istaknuo izložbu, kojom se umjetnici natječu kako bi prikazali ne samo sadašnji trenutak umjetnosti, nego i sadašnji trenutak našega vremena.
Cijela naša povijest premrežena je križevima. Na mnogim našim prostorima križ je bio odrednica prema cilju. Ovdje se vidi tema Kristova muka, ali također vidi se da je velik dio posvećen i pratiteljicama na putu, rekao je Bratulić, te podsjetio kako evanđelje govori da su se apostoli razbježali, a na grob su prve došle žene. „To govori i o afirmaciji ženstvenosti, a lijep dio ovdje izloženih radova govori o prinosu žena našoj umjetnosti”.
Povjesničar umjetnosti i kustos Moderna galerije Darko Schneider progovorio je likovnoj dimenziji izložbe. Posvijestio je, kako i ovom izložbom umjetnici likovnim sredstvima bojom, crtežom i volumenom nastoje prikazati dvije prirode: božansku i ljudsku. „Ona ljudska prevladava u prezentacijama i propitivanjima unutar likovnih opusa. Slikarstvo se na neki način veže na tjelesno, na atribute muke”. Naglasio je, kako je ovo vrlo teška tema s atributima rana, trnove krune, te je gotovo nemoguće prikazati ono božansko.
Otvarajući izložbu, povjesničar umjetnosti i kustos Umjetničkog paviljona prof. Stanko Špoljarić je nadovezujući se na prethodnika istaknuo kako je tema izložbe ne samo zahtjevna, već je to i slikarska ili kiparska odgovornost i vjerodostojnost jer traži potpuno predanje uz darovani talent.
Umjetnici su pristupali s poštovanjem, razumijevanjem i prihvaćanjem evanđeoskog teksta, jer je to uvjet bez kojega se ne može. Ovogodišnja izložba u kontinuitetu rasta sedma po redu, pokazuje kako umjetnici u djelima pasionskih tema naznačuju svoju upućenost transcedentalnom, ali i propitkuju ono egzistencijalno i esencijalno u čovjeku. Meditiraju likovnim ostvarenjima o Kristovom spasiteljskom činu, ali i o univerzalnim temama, o postojanju, tjeskobi, smrti. Golgota je mjesto i pojam koncentracije sadržaja na koji umjetnici odgovaraju realističnom opisnošću, ali ponajviše ekspresionističkom potresenošću, razložnom deformacijom forme i dramatičnošću kolorističke uzbudljivosti, naglasio je Špoljarić.
Dodao je, kako odabrani radovi u prosudbi žirija čine zanimljiv zbir različitosti, generacijskih, stilskih, iskustvenih i onog najvažnijeg uprisutnjenosti kvalitete. Podsjetio je, kako je prije dvije godine u prigodi jubilarnih 25. svečanosti bila postavljena izložba do tada nagrađenih radova. „Vidjelo se da je to bio dobar odabir, reprezentantivni uzorak, i mislim da će i troje umjetnika ovogodišnjih laureata također biti dio tg kvalitetnog ljudskog tkiva”.
U nastavku se kratko osvrnuo na nagrađene radove i opus njihovih autora. Prvi nagradu dobio je Stjepan Ivanišević za rad „Golgota” (ulje/platno). Druga nagrada dodijeljena je Nikoli Džaja za reljef „Golgota”, a treća Iris Bondora Dvornik za rad „Raspeti Krist” (kombinirana tehnika).
Uz nagrađene na izložbi se nalaze i radovi čiji su autori Niko Ančić, Miroslav Benaković, Dražen Bota, Ana Marija Botteri, Josip Dini Botteri, Ana Brnčić, Luka Čačić, Ivana Ćavar, Branka Dubovac, Marija Grgić Đaković, Marija Galić, Karin Grenc, Ana Guberina, Radoslav Halužan, Franjo Haramina, Dinka Ilić Roller, Marijan Jakupin, Darko Jovanović, Zdenko Jurišić, Martina Kamenečki, Predrag Lešić, Vlastimir Lončar, Katarina Marušić, Leila Michieli Vojvoda, Josip Mijić, Spomenka Zdravka Milić, Anamarija Helena Milardović, Dubravko Mokrović, Dražen Pavlović, Eduard Pavlović, Hrvoje Marko Peruzović, Irena Podvorac, August Popijač, Izidor Popijač, Petar Popijač, Marija Puzak, Vjera Reisner, Mirela Runov Buzov, Milivoj Selačić, Dijana Iva Sesardić, Ilija Skočibušić, Karina Sladović, Marinko Slipac, Darija Stipanić, Ana Šokčević, Ivica Tomičić Tajnikov, Petar Ujević i Georgette Yvette Ponte.

Izložba ostaje otvorena do 6. travnja, a može se razgledati radnim danom od 10 do 18 sati u galeriji „Zvonimir”, Bauerova 33 u Zagrebu.