Zagreb, (IKA) – Izložba radova akademskog kipara Marijana Glavnika “Muka – skulpture i reljefi” otvorena je u srijedu 13. travnja u knjižnici Marije Jurić Zagorke na Krvavom mostu u Zagrebu, u okviru 20. jubilarnih svečanosti Pasionske baštine. Okupljene poklonike likovne umjetnosti pozdravila je voditeljica Knjižnice prof. Jasna Jednačak, koja je izrazila radost da i taj prostor daje doprinos likovnom dijelu svečanosti. Govoreći o presjeku dvadesetgodišnjeg djelovanja i priređivanja svečanosti Pasionske baštine, predsjednik Udruge mr. Jozo Čikeš istaknuo je kako je ona nastala iz entuzijazma i ljubavi prema umjetnosti, pomalo zapostavljenoj tematici. Izrazio je nadu kako su programi koji su proteklih dvadesetak godina bili predstavljeni u okviru svečanosti doprinijeli posvješćivanju i upoznavanju pasionske baštine hrvatskog naroda.
O autorovu opusu govorio je dr. Boris Vrga koji je napravio opsežnu monografiju o radu i životu Marijana Glavnika. Vrga je istaknuo kako je riječ o umjetniku koji je na nacionalnoj likovnoj sceni prisutan četiri desetljeća tijekom kojih je ostvario zapažen i respektabilan opus u kojem posebno mjesto zauzimaju skulpture u drvu. Vrga se potom posebno osvrnuo na sakralni opus Glavnikovih djela. Istaknuo je kako u tom opusu dominiraju djela inspirirana pasionskim temama i to mukom Isusa Krista te patnjom biskupa nekadašnje rimske Siscije sv. Kvirina. Djela iz Kristova ciklusa uglavnom su figurativna. Riječ je o vertikalnoj shemi križa na kojem je raspeto Kristovo tijelo. Nekada i ne vidimo križ, ali po položaju figure zapravo se vidi da se radi o tijelu koje raspeto, koje pati, rekao je Vrga te istaknuo kako je Glavnik pojedina djela iz tog ciklusa radio po narudžbi, poglavito postaje Križnoga puta koje se nalaze u mnogim sakralnim prostorima. Ta djela svojim religioznim poslanjem šire duhovnost među vjernicima, a također snaže svetost samih mjesta u koje su postavljenje. Govoreći o djelima inspiriranima martirijem sv. Kvirina, rekao je kako se tu uglavnom radi o prikazu sveca s mlinskim kolom budući da je to instrument njegova mučenja, pa u značenjskom smislu to mlinsko kolo supstituira križ. U djelima iz tog ciklusa Glavnik je ostvario subjektivniji pristup s obzirom da se u tim djelima često ne vidi ljudska figura.
Na kraju je Vrga istaknuo kako je na izložbi predstavljen izbor iz djela, no također je upozorio kako to nije Glavnikova posljednja riječ o pitanju djela sakralnog karaktera jer on stalno stvara. Stoga je Vrga čestitao Glavniku na realizaciji zahtjevnih i odgovornih djela sakralnog karaktera.