Zagreb, 6. 5. 2001. (IKA) – Izložba “Posljednja večera” hrvatskoga suvremenog kipara Kuzme Kovačića otvorena je u četvrtak 5. travnja u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu u sklopu Pasionske baštine. Kipar je načinio 2000. godine za Franjevački samostan u Rami skulpturu “Posljednja večera” u bronci, kružne kompozicije, dimenzija 170 X 308 cm. Likovni kritičar dr. fra Mirko Jozić ocijenio je da Kovačić Kristovu Posljednju večeru predstavlja kao ezoteričko događanje koje se, jer je koncipirano kao zatvorena skulptura na koju je, doduše, moguć pogled izvana, gledatelju uvijek drukčije otvara i uvijek samo djelomično. Da bi gledatelj ipak mogao “proviriti unutra” kipar je svoju zatvorenu skulpturu otvorio. Najveći otvor stoji nasuprot Kristu, pa je samo kroz njega moguć izravan pogled na središnji lik Večere. Krist svojom veličinom nadvisuje zajednicu Posljednje večere i ujedno ju štiti. Kovačić je Judu izdvojio od drugih apostola, on jedini među dvanaestoricom nema aureolu, on je jedini pognut i izravno suprotstavljen Kristu. No, izdvojeni Juda također je toliko integriran u zajednicu Večere, da bi se ona bez njega prevrnula. Za razliku od ranijih prikaza Posljednje večere u kojima je Judin lik u pravilu radikalno izdvojen, u Kovačića Judino izdvajanje stoji u funkciji otvaranja zatvorenog kruga Večere kojim se i omogućuje percepcija djela. O djelu su govorili i umjetnički direktor “Pasionske baštine” mr. Jozo Čikeš, gvardijan samostana Rama-Šćit fra Mato Topić te sam autor. Izložbu je otvorio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Na otvaranju su bili nazočni, među ostalim, i provincijal Bosne Srebrene fra Mijo Džolan te veleposlanik BiH u Hrvatskoj Hasan Muratović.
Prije otvaranja izložbe slavljena je misa za Ramljake u zagrebačkoj crkvi Sv. Katarine koju je predvodio fra Mato Topić. (i04148hr/kj)